Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Pavić-Pintarić: Njemački i hrvatski jezik na isti način konceptualiziraju intenzitet i kvantitet

08.11.2010. 23:00
Pavić-Pintarić: Njemački i hrvatski jezik na isti način konceptualiziraju intenzitet i kvantitet


Pokazalo se da njemački i hrvatski jezik na isti način konceptualiziraju intenzitet i kvantitet, što potvrđuje postojanje univerzalnih kognitivnih mehanizama koji se dadu primijeniti na oba jezika. Moje je istraživanje pokazalo da u oba jezika prevladavaju frazemi pridruženi konceptima velike količine i visokoga intenziteta, pa je to novi dokaz koji potkrjepljuje činjenicu da jezici imaju puno raznovrsniju i bogatiju ponudu leksičkih odn. frazeoloških sredstava za izražavanje izvanjezičnih sadržaja koji čovjeka jače impresioniraju ili kojih ima u većoj količini, u većem broju
Sredinom listopada na Sveučilištu u Zadru doktorski rad obranila je Anita Pavić Pintarić. Tema doktorata je “Frazeološki izrazi za ‘malo/’slabo’ i ‘puno’/’jako’ u njemačkom i hrvatskom jeziku”.
Intenzitet i kvantitet u frazeologiji
Kako ste došli do odabira ove teme doktorata?
– Kao znanstvena novakinja počela sam 2002. godine raditi na znanstvenome projektu “Kontrastivno proučavanje njemačkoga i hrvatskoga leksika” koji je vodila dr. sc. Željka Matulina, moja mentorica na Odjelu za germanistiku. Ubrzo sam se upoznala sa širokim i iznimno zanimljivim poljem frazeologije te mnogobrojnim frazeološkim radovima i studijama. Uočila sam kako frazeolozi često spominju intenzivirajuću funkciju frazema ali je detaljnije ne opisuju i ne objašnjavaju. Potaknuta tim nedostatcima, počela sam proučavati pojam intenziteta u frazeologiji a onda i pojam kvantiteta kao dvjema spoznajnim kategorijama koje su međusobno povezane. Osim toga, brojna novija empirijska frazeološka istraživanja inozemnih i domaćih autora pokazuju kako postoji velik broj frazema koji su zajednički različitim jezicima. To se može objasniti univerzalnim kognitivnim mehanizmima i njihovim odrazom na jezičnoj razini, a također i činjenicom da su frazemi obilježeni dio kulturnoga nasljeđa svake jezične zajednice. Sve to me navelo da proučim kako se koncepti intenziteta i kvantiteta izražavaju frazeološkim izrazima dvaju različitih jezika: njemačkoga i hrvatskoga.
O čemu je, zapravo, riječ u Vašem doktorskom radu?
– U doktorskome radu istražila sam frazeme njemačkoga i hrvatskoga jezika koji se pridružuju konceptima maloga kvantiteta i slaboga intenziteta, s jedne strane, te velikoga kvantiteta i visokoga intenziteta, s druge. Radi se o izrazima kakvi su npr. u hrvatskome za pod zub (u značenju male količine), u maloj mjeri (u značenju slaboga intenziteta), imati čega za izvoz (u značenju velike količine), do besvijesti (u značenju visokoga intenziteta) i u njemačkome npr. für einen (den hohlen) Zahn (za jedan /šuplji/ zub; u značenju male količine), in geringem Maße (u maloj mjeri; u značenju slaboga intenziteta), in Hülle und Fülle (u izobilju; u značenju velike količine), wie verrückt (kao lud; u značenju visokoga intenziteta). Obradila sam ih prema sedam različitih kriterija (supstitucija hiperonimima, formalna kompleksnost, leksički sastav frazema, sintaktička funkcija, idiomatičnost i motiviranost, pripadajući eksterni elementi, stilska obilježenost frazema) kako bih što preciznije utvrdila sličnosti i razlike između njemačkoga i hrvatskoga jezika. P
okazalo se da njemački i hrvatski jezik na isti način konceptualiziraju intenzitet i kvantitet, što potvrđuje postojanje univerzalnih kognitivnih mehanizama koji se dadu primijeniti na oba jezika. Moje je istraživanje pokazalo da u oba jezika prevladavaju frazemi pridruženi konceptima velike količine i visokoga intenziteta, pa je to novi dokaz koji potkrjepljuje činjenicu da jezici imaju puno raznovrsniju i bogatiju ponudu leksičkih odn. frazeoloških sredstava za izražavanje izvanjezičnih sadržaja koji čovjeka jače impresioniraju ili kojih ima u većoj količini, u većem broju. Razlike između njemačkoga i hrvatskoga zabilježila sam i na planu leksičkih sastavnica odabranih frazema te na semantičkoj razini.
Utvrdila sam da su te razlike prije svega posljedica morfološko-strukturnih specifičnosti njemačkoga i hrvatskoga jezika te istodobno i posljedica različitog gledanja na pojave iz izvanjezične stvarnosti (na različit Weltanschauung). Zanimljive rezultate pokazala je i sintaktička obrada rečeničnih kontekstova u koje su frazemi intenzifikatori i frazemi kvantifikatori uključeni: došla sam do zaključka da njemački jezik puno češće specificira apstraktne pojmove, dok je hrvatski jezik u većoj mjeri homocentričan tj. skloniji specificiranju čovjeka u njegovu društvenome okruženju, njegovim socijalnim relacijama i njegovim aktivnostima. Rezultati do kojih sam došla potpuno se uklapaju u moja dosadašnja kontrastivna frazeološka istraživanja ali isto tako i u istraživanja mojih inozemnih kolega koji se bave proučavanjem frazeologije njemačkoga jezika u odnosu prema drugim jezicima, npr. prema francuskome, engleskome, španjolskome, ruskome.
Ovdje bih još spomenula da sam istraživanje frazema bazirala na rječničkome korpusu a kao kontrolni korpus odabrala sam novinske tekstove 50 izdanja hrvatskoga tjednika “Nedjeljni vjesnik” i njemačkoga tjednika “Die Zeit” iz 1992. godine. Naime, izabrana je upravo ova godina, jer je tada Republika Hrvatska, nakon ratne agresije na nju, priznata kao samostalna država, pa sam pošla od pretpostavke da će upravo u tom važnom razdoblju do izražaja dolaziti emocije i ekspresivna jezična sredstva koje će dati podlogu za moju analizu.
Slabo obrađena tema
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Teško je pisanje ovako opsežnoga rada vremenski izraziti. Konkretno istraživanje je započelo prije otprilike pet godina (2005.) u Znanstvenoj knjižnici u Zadru proučavanjem frazema u tekstovima gore spomenutih novinskih izdanja. Kako sam već ranije navela, ova je tema u frazeologiji slabo obrađena pa je osim novinskih tekstova trebalo pročitati brojne teoretske radove, ne samo na hrvatskome jeziku nego i na njemačkom i engleskom, i to ne samo iz frazeologije već i iz psiholingvistike, kognitivne lingvistike, leksikografije i filozofije što je zahtijevalo jako puno vremena. Da i ne spominjem rad na dostupnim starijim i novijim gramatikama hrvatskoga i njemačkoga jezika, gdje sam očekivala naći barem približan opis kvantifikatora i intenzifikatora u okvirima morfologije pridjeva i priloga.
Nakon toga morala sam se uhvatiti u koštac s metodologijom odabira i opisa građe, budući da mi rješenja koja su koristili malobrojni autori nisu davala nedvosmislene i jasne smjernice za istraživanje, a u leksikografskim priručnicima nailazila sam na manjkave, ponekad kontradiktorne eksplikacije značenja. U većem dijelu leksikografskih priručnika frazemi iz odabranoga polja nisu čak ni uvedeni. Sama analiza je bila vrlo zahtjevna jer se radilo o opisu četiri koncepta u dva jezika na sedam različitih razina. Samo završno pisanje rada trajalo je otprilike pola godine.
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Ovaj rad se prije svega može smatrati doprinosom hrvatskoj, pa međunarodnoj dvojezičnoj frazeologiji njemačkoga i hrvatskoga jezika, dvojezičnoj leksikografiji i kontrastivnom jezikoslovlju uopće. Svojom disertacijom s područja frazeologije ponudila sam model opisa frazema čija je isključiva funkcija kvalitativno i kvantitativno modificiranje drugih jezičnih jedinica, pa sam detaljno opisala ne samo frazeme u funkciji modificirajućih čestica intenzifikatora i kvantifikatora, nego i sav pripadajući kontekst u kojemu se te čestice upotrebljavaju. Taj opis počiva na proučavanju opsežnoga korpusa koji broji ukupno 317 rečenica hrvatskoga jezika (od toga 106 rečenice iz novinskoga i 211 iz leksikografskoga korpusa) te 694 rečenice njemačkoga jezika (400 rečenica iz novinskoga i 294 rečenice iz leksikografskoga korpusa). Ovaj iscrpni opis frazema intenzifikatora i kvantifikatora i njihovu primjenu u različitim kontekstovima smatram najvažnijim rezultatom moga istraživanja, te se nadam da će on biti od velike pomoći budućim leksikografima i frazeolozima koji će se baviti opisom para jezika njemački-hrvatski ili hrvatski-njemački, ali i svima onima koji se bave dvojezičnom leksikologijom.
Daljnja frazeološka istraživanja
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– U svakom slučaju nastavit ću rad na kontrastivnim temama. Frazeologija je jako široko, zanimljivo i još nedovoljno istraženo područje jezikoslovlja, u kojemu ima puno tema koje zahtijevaju iscrpan opis s najrazličitijih aspekata, npr. sociolingvistički, komunikativno-pragmatički, psiholingvistički, tekstnolingvistički itd. Moram naglasiti da je frazeologija hrvatskoga jezika u usporedbi s frazeologijom njemačkoga jezika još nedovoljno zastupljena u svjetskim lingvističkim istraživačkim projektima, još uvijek se malo znade o dvojezičnoj frazeologiji i frazeografiji ovih dvaju jezika kao i o paralelama frazeologije hrvatskoga jezika i frazeologija susjednih južnoslavenskih jezika. Sve to opravdava potrebu za daljnjim frazeološkim istraživanjima, u kojima je hrvatski bilo polazni, bilo ciljni jezik.
Čime se trenutačno bavite?
– Trenutno pišem jedan rad za ugledni hrvatski časopis o jednorječnim leksičkim jedinicama vezanim uz koncept kvantiteta u njemačkome i hrvatskome jeziku, jer želim utvrditi postoje li razlike između jednorječnih i višerječnih leksičkih jedinica koje se pridružuju istom pojmovnom području. Na Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru izvodim nastavu iz “Tvorbe riječi” i “Morfologije njemačkoga jezika” te surađujem u izvođenju kolegija “Poredbena idiomatika” na diplomskome studiju. Pomažem studentima pri izradi seminarskih i diplomskih radova a pripremam se i za jedan lingvistički skup u inozemstvu, na kojem ću sudjelovati s izlaganjem. U znanstvenome i nastavnome radu uvijek imam puno svakodnevnih obveza, npr. planiranje i organizaciju nastavnih jedinica, pripremu za izvođenje nastave, provjeravanje i ocjenjivanje studenata, upućivanje studenata u istraživački rad, pomoć studentima pri nabavci literature, itd.
Planovi za budućnost?
– Jako volim svoj posao i želim se potpuno usavršiti u njemu. U skoroj budućnosti planiram još jedan dulji studijski boravak u inozemstvu, želim objaviti knjigu, a Odjelu na kojem radim želim pripomoći u ostvarivanju još uspješnije međunarodne znanstvene suradnje s inozemnim sveučilištima, uključujući i studentsku mobilnost i njihovo aktivno sudjelovanje u međunarodnim istraživačkim projektima.


 ŽIVOTOPIS


Anita Pavić Pintarić rođena je u Zadru, gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju Jurja Barakovića (jezični smjer). Studij njemačkoga jezika i književnosti te engleskoga jezika i književnosti završila je 1997. godine na Filozofskome fakultetu u Zadru. Magistrirala je 2004. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom “Wortbildungsmuster von der althochdeutschen bis zur neuhochdeutschen Zeit” (“Razvoj tvorbenih modela od starovisokonjemačkog do novovisokonjemačkog razdoblja”) pod mentorstvom prof. dr. sc. Stanka Žepića. Doktorski rad pod nazivom “Frazeološki izrazi za ‘malo’/‘slabo’ i ‘puno’/‘jako’ u njemačkom i hrvatskom jeziku” izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Željke Matuline obranila sam 15. listopada 2010.
Za vrijeme i nakon studija boravila je na raznim specijalizacijskim tečajevima, seminarima i znanstvenim simpozijima u Njemačkoj, Austriji, Engleskoj, Finskoj, Španjolskoj, Italiji. Prvo radno mjesto dobila je u privatnoj školi stranih jezika “Šimunić” u Varaždinu, gdje je radila kao nastavnica njemačkog i engleskoga jezika te nešto kasnije i u Osnovnoj i Srednjoj školi Obrovac. Na Odjel za germanistiku Sveučilišta u Zadru došla je kao znanstvena novakinja 2002. godine u okviru projekta “Kontrastivno proučavanje hrvatskog i njemačkog leksika” glavne voditeljice prof. dr. Željke Matuline.
Do sada je sudjelovala s izlaganjem na 15 međunarodnih znanstvenih skupova i objavila jedanaest znanstvenih radova s područja germanističke lingvistike i kontrastivne lingvistike a glavna su joj znanstvena težišta rada njemačka leksikologija i kontrastivna frazeologija. Većina ovih radova pisana je na njemačkom ili engleskom jeziku i objavljena u uglednim inozemnim publikacijama (npr. Peter Lang Verlag, Gunter Narr Verlag, Dr. Kovač Verlag). Surađivala je na četiri znanstveno-istraživačka projekta: 2002. – 2006. na projektu “Kontrastivno proučavanje hrvatskoga i njemačkoga leksika” glavne voditeljice prof. dr. sc. Željke Matuline, Zagreb/Zadar; 2003. – 2006. na Tempus projektu za prevođenje i tumačenje „Grundstudium für Übersetzen / Dolmetschen in Kroatien”, Beč; 2006. – 2007. na projektu “Widespread Idioms in Europe and Beyond” glavne voditeljice prof. dr. sc. Elisabeth Piirainen, Njemačka; 2008. – 2010. na projektu “La Oralidad fingida: Descripción y Traducción” glavne voditeljice prof. dr. sc. Jenny Brumme, Barcelona.