Gradska knjižnica Zadar – primjer dobre prakse

Po mnoštvu naših aktivnosti zapaženi smo, ne samo u Zadru, nego u Hrvatskoj pa čak i u inozemstvu. Iz godine u godinu umnožavamo suradnju sa sve većim brojem pojedinaca, institucija, velposlanstava i dr. Veliki broj naših djelatnika sudjelovao je na stručnim skupovima i održao pozvana izlaganja pred domaćom i inozemnom stručnom javnosti. Zbog svega toga mogu reći da je 2011. godina za našu instituciju bila izuzetno dinamična i plodna pa, bez obzira na sve nedaće, ostajemo optimisti

Značaj koji Gradska knjižnica Zadar ima u zajednici u kojoj djeluje odavno više nije potrebno posebno isticati, kao i ugled koji je svojim dugogodišnjim djelovanjem stekla u Hrvatskoj i izvan nje. Organizacijom brojnih društvenih događanja Gradska knjižnica Zadar često je pomicala granice uloge knjižnica u društvu koje više nisu samo mjesto iznajmljivanja knjiga i ostalih medija. Iako se ne radi o ustanovi koja na osnovu svojih djelatnosti može ostvariti veliki profit, nego uglavnom ovisi o dotacijama Ministarstva kulture i Grada Zadra koje su zbog ekonomske krize sve siromašnije, njeni korisnici ipak ni ove godine nisu primjetili pad usluge. Najnovije knjige i dalje stižu na police, organiziraju se brojna predavanja, gostovanja pisaca i ostala događanja, a službenici su i dalje nasmiješeni i izuzetno ljubazni. Zapravo knjižnica iz godine u godinu osvaja sve veći broj korisnika.
O radu Gradske knjižnice Zadar u prošloj godini, najvećim poteškoćama s kojima su se suočili, ali i o planovima za godinu koja je pred nama razgovarali smo s ravnateljem knjižnice mr. sc. Ivanom Peharom.
15 tisuća jedinica nove građe
Gospodine Pehar, ovih dana analizirate i sabirete bilancu GKZD iz prošle godine. Kakva bi bila Vaša sveukupna ocjena?
– Bez obzira na krizna vremena, kako u svijetu tako i kod nas, Gradska knjižnica se i u takvim uzburkanim vremenima i sa svim izazovima koji su nas pratili, dobro nosila. Kvalitetna organizacijska kultura, komunikacija, dobro educirano i motivirano osoblje, vizualna prepoznatljivost i imidž suvremene ustanove, u svijesti stručne javnosti i građanstva učinili su nas primjerom dobre prakse. Po mnoštvu naših aktivnosti zapaženi  smo, ne samo u Zadru, nego u Hrvatskoj pa čak i u inozemstvu. Iz godine u godinu umnožavamo suradnju sa sve većim brojem pojedinaca, institucija, velposlanstava i dr. Veliki broj naših djelatnika sudjelovao je na stručnim skupovima i održao pozvana izlaganja pred domaćom i inozemnom stručnom javnosti. Zbog svega toga mogu reći da je 2011. godina za našu instituciju bila izuzetno dinamična i plodna pa, bez obzira na sve nedaće, ostajemo optimisti.
Građani nisu osjetili velikih razlika, poskupljenja članarine nije bilo, a knjige su i dalje stizale na police, no kako biste vi opisali proteklu godinu, koliko uspješno ste mogli nabavljati najnovije knjige i organizirati brojna događanja s obzirom na tešku financijsku situaciju?
– U 2011. godini nabavilo se skoro 15 tisuća jedinica svih vrsta građe i kad se usporedi s nabavom u 2010. godini, zadovoljni smo, budući da nabava knjiga nije znatno smanjena. Čak smo uspjeli kupiti nešto više knjiga nego u 2010. godini, što je – uz reducirano financiranje Grada i djelomično Ministarstva – rezultat većeg ulaganja vlastitih financijskih sredstava u kupnju knjiga nego prijašnjih godina. Kriza se vidi iz otkupa Ministarstva kulture koji je ove godine manji za preko 600 jedinica knjiga nego prošle godine. S druge strane, da bismo održali zadovoljavajuću razinu nabave knjiga, morali smo reducirati nabavu časopisa koji se manje koriste te elektroničke građe, poput CD-ROM-ova i DVD-a.
Organizacija događanja bila je doista pogođena recesijskim uvjetima, no svejedno s brojem i kvalitetom nisu zaostajala za onim iz prošlih godina. Većinu događanja u našoj organizaciji realizirali smo uz minimalna financijska ulaganja i sponzore, iako su rjeđi nego prošlih godina. Primjerice, na Morskom utorku uglavnom gostuju predavači iz Zadra i okolice, što znači da Knjižnica ne izdvaja novac na putne troškove, dnevnice, noćenje i dr. Usporedbe radi, prije recesije često smo imali goste izvana. Nije lako organizirati kvalitetna događanja ako nemate novca, ali uvijek smo se trudili održati maksimalnu kvalitetu u postojećim uvjetima, poput obilježavanja Dana Knjižnice ili gostovanja vrhunskih književnih imena na manifestaciji Zadar čita 2011. Zanimljivo je spomenuti da su književna događanja u i izvan naše organizacije ove godine bila vrlo brojna: književnih susreta i predstavljanja knjiga bilo je čak 49. Dakle, događa se nešto suprotno recesijskom duhu – premda knjižarska scena govori o propasti, produkcija novih književnih naslova je izuzetna. U Knjižnici je tijekom godine gostovao niz doista istaknutih autora, što se ne odnosi samo na književnost, već i na publicistiku. No, i zadarska književna scena mlađe generacije također doživljava svoje proljeće. Ovdje se mora spomenuti Književna udruga ZaPis, koja je mjesečnim gostovanjima Udruge u Multimedijalnoj dvorani te angažmanom pojedinih njenih članova u Knjižnici obogatila kulturni život Knjižnice, a time i Zadra.
Širenje knjižnične mreže
Primjećuje se sve veća gužva na policama za knjige. Nazire li se kakvo rješenje tog problema?
– Stalni pokušaji Knjižnice da riješi problem smještaja građe, u 2011. godini rezultirali su privremenim rješenjima u postojećem prostoru. Svi naši prostorni premještaji (koje zovemo rotacije) već godinama mijenjaju izvorne ideje arhitekata oko izgleda i namjene prostora Središnje knjižnice. Odjel za odrasle sve više postaje prostor u kojem je i knjižničarima i korisnicima teško balansirati između gusto zbijenih polica. U ovom trenutku teško je govoriti o planovima za 2012. godinu ako ne govorimo o dugoročnim rješenjima, što dakako ne ovisi o Knjižnici.
Prošle godine širila se i mreža Gradske knjižnice?
– Prošle godine u lipnju otvorili smo prvi knjižnični stacionar Gradske knjižnice Zadar – na otoku Silbi. Trenutno smo u dogovoru s Mjesnim odborom Olib gdje bismo u 2012. godini rado otvorili i drugi stacionar. Na taj način planiramo proširiti knjižničnu mrežu na otocima koji nemaju knjižnice, a administrativno pripadaju Zadru. U razgovoru smo s još nekim općinskim mjestima koje bi rado otvorile knjižnicu budući da imaju adekvatne prostore, no sve nas usporava ekonomska kriza. Kad govorimo o knjižničnim uslugama na području županije, mora se spomenuti i bibliobus, koji je u 2011. godini povećao broj stajališta na 34 u 29 naselja Zadarske županije. Postaje vrlo teško pokriti toliki broj stajališta u dvotjednim ciklusima unutar jedne smjene. Vidjet ćemo hoćemo li u 2012. godini uspjeti ostvariti proširenje radnog vremena bibliobusa na dvije smjene.
Što se tiče otvaranja novih ogranaka na prostoru grada Zadra, uvijek smo otvoreni takvom širenju Knjižnice ukoliko bi Grad za njih osigurao financijska sredstva i prostor. Drugo je pitanje koliko je to moguće u ovoj godini. Trenutni prioritet imao bi premještaj ogranka na Bilom brigu u veći prostor, koji od jeseni 2011. godine radi cijeli dan i koji zbog nedostatka prostora sve teže prima novu građu.
Jeste li zadovoljni radom ogranaka Gradske knjižnice?
– Ogranci imaju svoju posebnu funkciju u gradskim četvrtima od kojih svaka ima svoje specifičnosti, pa se i njihovi profili razlikuju od ogranka do ogranka. Premda knjižničari primjećuju sve veći broj korisnika iz Središnje knjižnice koji dolaze posuditi knjige u neki od ogranaka, njihov rad možda je manje usmjeren na statističke podatke o posudbi građe, a više na aktivnosti – osobito one za djecu. Osobito nam je žao što smo u prošloj godini morali skratiti radno vrijeme Ogranka Arbanasi, na što smo bili prisiljeni zbog visokih troškova plaćanja hladnog pogona. Vjerujem da ćemo se u financijski stabilnijim vremenima ipak uspjeti vratiti na cjelodnevno radno vrijeme.
Pet novih naslova u 2011. godini
Rad knjižnice uvelike se temelji na volonterstvu i brojnim manifestacijama i događajima koje ugošćujete, od predavanja do gostovanja pisaca, što na tom polju možemo očekivati za 2012. godinu?
– Spominjete volontere. Oni su jedan od najdragocjenijih darova zajednice Gradskoj knjižnici Zadar. Knjižnica zapravo služi kao kanalizator kroz koji teče spremnost volontera-građana na dobrovoljni rad za zajednicu. I to je jedan vid izgradnje civilnog društva. Kroz suradnju volontera nastavit ćemo s besplatnim tečajevima osnova računala za umirovljenike koji se nastavlja i u neobaveznom druženju umirovljenika unutar Wii&Mii kluba za umirovljenike na Glazbenom odjelu, besplatnim instrukcijama za učenike slabijeg imovinskog statusa, kućnom dostavom knjiga osobama treće životne dobi i invalidima. Nastavit će se potom i s programima Festivalom dječjih klapa, Zadar čita, Kinotekom, Morskim utorkom, programima Američkog kutka… Višegodišnje iskustvo nam je pokazalo da novi programi često nastanu tijekom godine, spontano i bez planiranja godinu dana unaprijed. Dobar primjer za to prošlih godina bila je ljetna razmjena rabljenih udžbenika ispred Knjižnice, akcija koja je nastala u trenutku u  kojem je to građanima bilo potrebno i koja se ugasila onda kada su nadležne institucije preuzele organiziranje srodnih akcija.
Knjižnica djeluje i kao izdavač. Koliko ste uspjeli pomoći zadarskim piscima u izdavanju prošle godine i kakvi su planovi na tom polju za ovu?
– Nakladnička djelatnost Gradske knjižnice Zadar u 2011. godini broji pet naslova (Godišnje izvješće Gradske knjižnice Zadar za 2010. godinu, Vodič ‘za pod stare dane’, Zbornik starih pučkih povljanskih napjeva, katalog Izložba fotografija Arbanaška stara ognjišta te Identitet Ljube Stipišića Delmate). Dva izdanja Gradske knjižnice Zadar iz 2010. godine (Jurčekove dogodovštine J. Zekanovića i Iška čitanka Ž. Martinovića) predstavljena su u 2011. godini, a potrebno ih je zasebno spomenuti s obzirom na iznimnu posjećenost oba predstavljanja. Ljetos je preminuo Goran Bujić, jedan od recenzenata izdanja Gradske knjižnice Zadar što se osjetilo na zaostatku određenih izdanja koje smo planirali.
Gradska knjižnica ove je godine na žalost izgubila svoga kuma, ali i dobila novoga. Koje su dužnosti novoga kuma?
– Zlatan Stipišić Gibonni naslijedio je kumstvo od pokojnoga oca, barba Ljube. U svim dosadašnjim kontaktima osjetila se spremnost za obnašanje ove nesvakidašnje titule, kao marketinškog alata. U svakom slučaju radi se o sinergiji dvaju brendova. Gibonni je nacionalno neprikosnoven u broju prodanih albuma i uspješno organiziranih koncertnih turneja. Poznat je i priznat regionalno, naposljetku on je i među rijetkima sa statusom veleposlanika UNICEF-a. S druge strane, mi smo već duže vrijeme prepoznati kao brend u svojoj struci, poglavito u području društvene uključenosti. Vjerujemo da zajedno možemo polučiti još više pozitivnih utjecaja na sredinu u kojoj djelujemo. Gibonni će poduprijeti naš Festival dječjih klapa, rad Zaklade Delamta (trenutno u osnivanju) i projekt digitalizacije opusa njegova oca. Projekt Delmata (http:/www.gkzd.hr/delamta). Iako je na webu već podosta toga, ima još puno sadržaja koji čekaju objavu. Fascinantno je koliko je Ljubo Stipišić bio plodan u svim poljima kojima se bavio, tako da neprestano otkrivamo nove materijale zanimljive za objavu.
Prošle godine obilježili ste i 20. obljetnicu granatiranja Gradske knjižnice Zadar. Možete li se ukratko prisjetiti obilježavanja?
– Program proslave Dana Knjižnice bio je specifičan s obzirom na povijesni kontekst 20. obljetnice granatiranja Knjižnice, koja se preklapa s 20. obljetnicom pada Vukovara. U ulaznom dijelu Središnje knjižnice bila je postavljena izložba fotografija pod naslovom Da se ne zaboravi… u suradnji s Udrugom Žene u Domovinskom ratu – Zadar. Preuzete iz arhive Gradske knjižnice Zadar te posuđene iz privatne zbirke prim. dr. Ante Viskovića (zapovjednika Saniteta stožera sjeverne Dalmacije), fotografije dotiču ratne motive Knjižnice, Zadra i sela Zadarske županije. Nakon otvorenja izložbe bilo je priređeno druženje djelatnika Knjižnice s djelatnicima u kulturi grada Zadra. To je osobito važno zbog međuinstitucionalne suradnje Knjižnice i drugih gradskih ustanova, a što je – uz volontere – druga važna karakteristika prošlogodišnjeg rada Knjižnice. Večernji program sastojao se od tradicionalne dodjele nagrada naj-čitateljima Gradske knjižnice Zadar i od prigodnog recitala pod nazivom Grad, posvećenog Siniši Glavaševiću i 20. obljetnici pada Vukovara, a u impresivnoj izvedbi Renea Medvešeka i Čede Antolića.

Ukupni knjižnični fond: 229.362

206 808 knjiga
16 955 A-CD-a
4 164 DVD-a
1 335 CD-ROM-ova
100 VHS-a

Ljubi s ljubavlju

Ovih dana održat će se i koncert u čast Ljubi Stipišiću Delmati. O kakvom se koncertu zapravo radi?
– Koristim ovu priliku za najavu koncerta u čast Ljube Stipišića – Delmate “Ljubi s ljubavlju” i predstavljanje njegova notnog izdanja “Identitet” koje priređujemo u zadarskom HNK-u, u petak, 20. siječnja 2012., s početkom u 20 sati. Prvi koncert “Ljubi s ljubavlju” priredili smo u velikoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, potom u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te osjećamo obvezu, ali i želju da isto napravimo i u našem gradu. Uz zadarske klape, na koncertu će nastupiti i Gradski zbor Brodosplit iz Splita. Pozivam naše sugrađane da nam se pridruže, a besplatne ulaznice mogu preuzeti na blagajni HNK Zadar i u Knjižnici.