Karnevalske pjesme u Kolanu

Slika korisnika valentinam
GLIGORIN POUČAK
Otok Pag je rasadnik pučkih pjesnika, a Kolan u njemu zauzima posebno mjesto. Pučko pjevanje na Pagu je u pravilu dvoglasno, tj. nakanat. Kolan, pak, ima svoje posebnosti u izvođenju karnevalskih, svatovskih i glagoljaških crkvenih pjavanja koje vrijedi zabilježiti i sačuvati od nestajanja
Velimir BRKIĆ

Što je mlado poskakuje, što je mlado poskajuje,Što je staro podrusuje, što je staro podrusuje!"Tako Kolanjci pjevaju u svom "Kolu za Krneval", s tim da treba objasniti da "drusati ili podrusivati" znači više vući noge nego poskakivati. A sada obratite pozornost na sljedeće stihove: 

"Što na nebu sja visoko, što na nebu sja visoko, mjesec je il' sivi soko, mjesec je il' sivi soko!"

Naravno, odmah prepoznajete stihove veselog kola iz Gotovčeve opere "Ero s onoga svijeta". Stihovi koje za Gotovčevu operu napisao Milan Begović su pisani u osmercu, isto kao i stihovi za kolo Kolanjskoga krnevala.

Od Zagore do Gnjilana

Milan Begović i Jakov Gotovac su se, jedan u stihovima, a drugi u glazbi, poslužili folklorom narodnih skupina i to onih iz Dalmatinske Zagore do kosovskih djevojačkih pjesama iz Gnjilana.

I ništa ne bi bilo toliko neobično da način pjevanja u kolu Kolanjskog Krnevala i kolu Ere s onoga svijeta nije gotovo istovjetan, jer su oba kola puna, takoreći, identičnih živahnih ritmova u obliku poskočice.

Bilo bi nekako logično da su Kolanjci u načinu pjevanja kopirali velikog Gotovca, ali nisu. Neću reći ni da je Jakov Gotovac kopirao Kolanjce, jer nije. Ali, hoću reći, da je narodni folklor Vrgoračkog kraja i Kolana, koliko god to nekome nevjerovatno izgledalo, u nekim elementima, jako sličan. Jer, vraćam se na autentičnost kolanjskog napjeva "Što je mlado poskakuje, što je staro podrusuje", Gotovčev Ero bio je praizveden 1935. godine, a Krnevalsko kolo u Kolanu se izvodilo barem sto godina prije. 

"Kolanjsko kolo se je kolalo od kraj na kraj sela, pa se je u istom ritmu pivalo dalje:

'Sve u kolo pokupimo, sve u kolo pokupimo, 

Mlado, staro i nejako, mlado, staro i nejako' ", 

kaziva sedamdesetdvogodišnji Josip Šupraha, ili po domaće Osip Tonkićev iz Kolana.

Kada bi se Kolo privelo kraju i kada bi se ljudi sakupili na centralno mjesto događanja Kolanjskoga karnevala, onda bi se pjevalo pjesmu Andrije Kačiće Miočića: 

"Suliman se razbolio biše u bijelom gradu Carigradu,

Pitaju ga paše i veziri: Što je tebi Care, gospodare,

Ali ti je starost dodijala, ali junak Zrinović Nikola?"

Dramaturgija Šimuna Gligore

 Postoji još nešto što karneval u Kolanu čini posebnim, ne samo na otoku Pagu, nego i šire, a možda je to jedinstveni primjer na našim prostorima kad je karneval u pitanju. Naime, pokojni Šimun Gligora - Franešin je šezdestih godina prošlog stoljeća osmislio cijelu dramatrugiju završnog dijela Kolanjskog krnevala i to u stihovima. Uprizorio je suđenje glavnom liku poklada - Juri Pokladoviću i dodijelio uloge sucu, odvjetniku, poroti, Jurinoj majci, vjerenici i Jurinom doktoru. Njihove riječi su izgovarala-pjevala dvojica pjevača, ali pjevanje, iako u destercu, nije istovjetno pjevanju "nakanat", nego je pitkije i melodioznije.

Igrokaz se sastoji od suđenja, obraćanja Jure narodu i Jurina "Taštamenta" ili oporuke. Evo nekih Šimunovih stihova za Kolanjski krneval:

Govori Jure:

 "Kad sam jadan na pol sela bio, listonoša poziv mi donio,

Poziv glasi gospodine Jure, dojdi prid sud oko šeste ure."

Govori sudac:

"Ne sudim te ja po mnijenju mome, paragrafu dvadesetšestome,

ja te moram osuditi smrću, nek se drugi na tebe osvrću!"

Govori Jurina vjerenica:

"Ja san lipa mlada gospojica, gospodina Jure vjerenica,

ako li mi moj nastrada Jure, bacit ću se ja iz balature!"

Jurin doktor:

"Gospon sudac, Jure vas ne prati, puštite ga, jer će afanati,

iz sudnice neka ljudi odu, da mu jadnon mogu puštit vodu."

Jurin odvjetnik:

"Ono ča je vamin popi vino, on će dati svoje ruho fino,

ono ča je podera obuće, sve će platit, on je dobre kuće!"

Pjesme Šime Šugara

"Pivanje nakanat otoka Paga" upisano je u registar kulturnih dobara RH, kao autohtono pjevanje otoka. To je prepoznatljivo dvoglasno pučko pjevanje i pjeva se u raznim prigodama. Najčešće pjesme koje su pjevane nakanat na cijelom otoku bile su pjesme najpozntijeg pučkog pjesnika Šime Šugara iz Kolana. Evo jedne strofe Šugarove pjesme koja se često pjeva nakanat, a koja se po predaji pjevala caru Franji Josipu za posjeta gradu Pagu:

"Seljak hrani Papu i biskupa, Svitlu krunu i sve redom skupa,

posljednji je u svakome broju, a prvi je na bojnome polju!"

Josip Šupraha, kao odličan poznavatelj i izvođač pisama nakanat kaže: "Nakanat pivaju uglavnom muški, a tematika je različita; od ljubavnih, poučnih do domoljubnih pisam. Ženske su kod nas isto pivale nakanat, to su još lipše pisme, melodičnije i uglavnon ljubavne."

Znajući za posebnost kolanjskih svatovskih pjesama u kojima se u pravilu spominju turcizmi, pa je to tematika, za stručnjake koji istražuju etno- folklor, zamolio sam Josipa da mi pokaže kako se u Kolanu piva "po svajsku" (po svatovski).

"Evo ovako, prvi pivač započinje: 'Lipi svati....', drugi tada prihvaća i dvoglasno nastavljaju: '...Mehmeda mojega, Lipi svati...' "

I da zaključimo: otok Pag je rasadnik pučkih pjesnika, a Kolan u njemu zauzima posebno mjesto. Pučko pjevanje na Pagu je u pravilu dvoglasno, tj. nakanat. Kolan, pak, ima svoje posebnosti u izvođenju karnevalskih, svatovskih i glagoljaških crkvenih pjavanja koje vrijedi zabilježiti i sačuvati od nestajanja.

Autor: 
Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)