Studentski plan za oživljavanje zadarskog akvedukta

Slika korisnika valentinam
Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe
Ideja za projekt izrodila se iz ljetne škole na temu "Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe" u kojoj su koncem kolovoza 2017. godine sudjelovali studenti Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i različitih studijskih usmjerenja zadarskog Sveučilišta
Marin GOSPIĆ
Grad Zadar će već ove godine pokrenuti projekt rekonstrukcije akvedukta

Znate li gdje se nalaze ostaci starog rimskog akvedukta u Zadru? Na to pitanje rijetki znaju odgovoriti, iako je na frekventnoj, urbanoj gradskoj lokaciji te ima povijesnu vrijednost. Kako bi se to promijenilo i kako bi se ovom svjedoku duge zadarske povijesti dalo zasluženo mjesto, Grad Zadar će već ove godine pokrenuti projekt rekonstrukcije. Osim akvedukta - danas naizgled samo običnog zida dugog 20 metara, a širokog i visokog oko metar i pol, već i okolja.

Ideja za taj projekt izrodila se iz ljetne škole na temu "Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe" u kojoj su koncem kolovoza 2017. godine sudjelovali studenti Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i različitih studijskih usmjerenja zadarskog Sveučilišta.

Ovaj projekt traje četiri godine, a ove godine sudionici su se bavili uređenjem javnih prostora na području Zadra i to na sedam lokacija: prolaz od ulice Franka Lisice prema ulici Ante Starčevića gdje se nalazi akvedukt, Sirac u Varoši, Poljana pape Aleksandra trećeg (zgrada Narodnog muzeja), Trg gospe Loretske u Arbanasima, bivši hotel Iž u Ulici bana Josipa Jelačića, Trg sv. Šime i Tadije na Bokanjcu te prostor na Relji unutar velikog bloka između ulice Petra Svačića i Zrinsko-Frankopanske ulice. Studente se angažiralo s ciljem da inovativnim idejama oplemene gradske prostore i prostore na periferiji i to s posebnom pozornošću stvaranja dodatnih turističkih atrakcija kako bi se rasteretio centar grada tijekom sezone, ali i kako bi bio u službi javnog i privatnog interesa.

Konkretno, za zadarski akvedukt na Bulevaru, smješten između ulice Ante Starčevića i Franka Lisice, odnosno između kompleksa zgrada uz glavnu cestu građenih koncem 70-tih godina 20. stoljeća, studenti su osmislili rješenje u skladu sa zadatkom.

Naveli su kako je konsolidarno područje vidljivo linearnog karaktera, da su neka područja denivelirana te da tamo trenutno postoji zajednički prostor koji koriste stanari nekoliko zgrada obilježen zelenilom i urbanom opremom. Kao najveći problem ističu neuređeni parking u rubnim zonama gradnje te privatne poslovne prostore u prizemlju zgrade koji su prazni.

- Na početku samog prolaza je drvored lipa, pomalo zapušten i neosvijetljen. Linearnost naglašava i misteriozni kameni zidić. Istraživanje pokazuje da je zidić zapravo ostatak starog rimskog akvedukta. Liburnska Iadera - rimski Jader, a današnji Zadar, bio je drugi grad po veličini u Dalmaciji, odmah iza Salone. Njegovo je ime hidronim koji govori o obilju izvora vode na zadarskom Poluotoku. Usprkos tome, standardi jedne takve urbane sredine zahtijevali su gradnju vodovoda kojim će se u grad dopremati voda u dovoljnim količinama, naveli su studenti dodajući kako su zbog toga izgrađena dva akvedukta - prvi potkraj 1. stoljeća, za vrijeme cara Trajana, dok su drugi, dulji akvedukt sagradili rimski graditelji, a protezao se od Vrane do Zadra.

Darko Kasap, pročelnik UO za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra kazao nam je kako su studenti ponudili rješenje za modernizaciju prostora koji je zanimljiv i prihvatljiv.

- Predložili su da se tamo postave dvije slavine s pitkom vodom te info ploče s informacijama za stanovništvo i turiste o važnosti tog lokaliteta i njegovoj povijesnoj vrijednosti. Na taj bi se način otvorila mogućnost organiziranih tura u suradnji s Arheološkim muzejom. Nasuprot akveduktu, na travnatoj površini, predložili su da se postave kocke za sjedenje, koje bi uz moderna tehnološka rješenja bile izvor sekundarnog svijetla, dok bi sjenu tvorila stabla i činila taj prostor ugodnim dnevnim boravkom na otvorenom za druženje i kontemplaciju, kaže Kasap dodajući kako su studenti predložili i da sam prolaz uzorkom opločenja prezentira kretanje vode prema Vranskom jezeru uređenim parkiralištem oslikanim street artom. Na taj bi se način, kaže Kasap, dobio višenamjenski prostor koji bi poslužio za održavanje različitih manifestacija kao što su primjerice festival street art umjetnika, te raznih kulturnih događanja.

- Akvedukt bi na taj način, u ovo suvremeno doba sadržajno, umjesto vode, do ovog prostora doveo ljude, zaključili su studenti.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)