17 °C
Online izdanje
Četvrtak, 31.srpnja 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Županija » Gradovi » Biograd
RSS feed
Današnji broj
Biograd
Povratak
Biograd kakav je nekad bio
Piše: Jelica Farkaš
Njezinim postavljanjem htjeli smo pokazati Biograd onakvim kakav je nekada bio, kakvog ga pamte samo starije generacije, ali isto tako s tim vrijednostima upoznati i mlađe naraštaje, te ukazati na potrebu daljnjeg očuvanja onog djela kulturne baštine koja još postoji, kazala je prof. Gorka Božulić, autorica izložbe
Foto: Jelica FARKAŠ
Gorka Božulić, kustos i muzejska savjetnica u biogradskom Zavičajnom muzeju

"Biograd, opet Grad", jedna je o značajnijih izložbi koja je u zadnje vrijeme postavljena u biogradskom Zavičajnom muzeju. Autorica izložbe, kustos i muzejska savjetnica prof. Gorka Božulić kazala nam je o čemu se zapravo radi.

Ambijentalna arhitektura

- Riječ je o ambijentalnoj arhitekturi biogradskog područja na arhivskim fotografijama. Njezinim postavljanjem htjeli smo pokazati Biograd onakvim kakav je nekada bio, kakvog ga pamte samo starije generacije, ali isto tako s tim vrijednostima upoznati i mlađe naraštaje, te ukazati na potrebu daljnjeg očuvanja onog djela kulturne baštine koja još postoji. Obuhvaćeno je razdoblje od oko 100. godina, jer su se još početkom 20. stoljeća mogli vidjeti ostaci obrambenih kula i zidina grada. Zapravo, fond na kome se temelji ova izložba u početku obuhvaća istraživanja don Luke Jelića, koji je 1902. godine započeo istraživanje na biogradskoj Glavici, mjestu gdje se nalazila katedrala. Osim toga veliki dio građe temelji se na fotografijama iz obiteljskih albuma građana, od kojih posebno treba istaknuti album gospođe prof. Ustinke Sabić. Treći dio građe čini fond koji obuhvaća period od 60-ih do 80-ih godina, a koga su snimili pok. prof. Ksenija Radović iz Konzervatorskog odjela u Zadru, kao i fotografije koje su kasnije snimili njezini nasljednici prof. Miljenko Domjan, Pavuša Vežić, Janko Belošević, pok. prof. Branka Juraga i Gorka Božulić. Naprosto je nezamislivo da je Biograd samo unatrag 50 godina bio toliko ruševan. Vidljive su srednjovjekovne ruševine koje se nisu uspjele obnoviti sve do druge polovice prošlog stoljeća. Čak i austrijski Operat iz 1840. godine navodi kako je od velikog grada u svom nekadašnjem sjaju, ostala samo hrpica kuća, a koje su uglavnom u ruševnom stanju. A kada je riječ o sjaju grada, valja reći da se misli na najveći procvat koji je Biograd doživio početkom 11. stoljeća, kada on postaje prijestolni krunidbeni grad.

Kratkotrajna slava

No, ta je slava kratko trajala, točnije nepuno stoljeće, jer su ga 1125. godine do temelja porušili Mlečani. Razoreni grad je prikazao njemački putopisac Konrad von Gruenemberg na svojem crtežu iz 1486. godine. Tim činom Biograd trajno gubi instituciju gradskog priora i instituciju gradskog biskupa. A ujedno je odumrlo i samo sjedište biogradske dijeceze, jedne od triju biskupija na tlu stare hrvatske države. Prema zapisima putopisaca i prezentiranim fotografijama, zaključuje se da je srednjovjekovni Biograd, premda razoren ipak opstojao u matičnom prostoru s određenim urbanim funkcijama, i to sve do polovice 17. stoljeća, kada je u Kandijskom ratu, po drugi puta potpuno razoren. Nakon ovoga rušenja u povijesnoj gradskoj jezgri, ponovo se podiže naselje, selo i to kao neka vrsta ruranog utočišta. Od tada pa do dolaska Francuza 1805. godine, Biograd ima status siromašnog sela, a tek osnivanjem općine 1811. dolazi do izvjesnih progresivnih pomaka. Novi gospodar Austrija u drugoj upravi nije napravila bitne pomake sve do druge polovine 19. stoljeća, kada se zahvaljujući posjetu Cara Franje Josipa I. dobiva Kotarski sud, a osnivaju se i druge institucije, te Biograd ponovo dobiva naziv Borgata-varoš. Naime, na izložbi se mogu pogledati i katastarske mape Biograda iz 1826. godine i zapisi vlasnika nekretnina, odnosno kuća domaćina. Prema toj prvoj stručnoj izmjeri koju je provela Austrija između 1817. i 1840. godine, te popratnim dokumentima, takozvanim Operatima katastarskih mapa i Popisu nekretnina, proizlazi da je Biograd u to vrijeme varoš-borgata, te da ima 574. stanovnika, 111 obitelji, dva svećenika i 110 kuća. Tako je, primjerice, u upisniku iz 1827. godine upisano 266 nekretnina, što znači kuće, staje, zgrade za stanovanje, gusterne i sl. Međutim, od velikog broja objekata svega je 88 kuća za stanovanje, te one imaju jedan kat a u prizemlju konobu, dok su kuće na dva kata imale svega tri biogradske obitelji. Početkom 20. stoljeća počinje intenzivnija izgradnja kada se torovi za blago dislociraju izvan gradske jezgre, dok nagli razvoj grada počinje između 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Tim naglim razvojem urbanizacije uništen je, na žalost, i veći dio tradicijske arhitekture. Stoga, ova izložba arhivskih fotografija ima posebno značenje, jer obuhvaća razdoblje od šezdesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća, koje je većim djelom uništeno. Ove fotografije dragocjeni su izvor i svjedok povijesnog urbanog i kulturološkog razvoja grada. A valja kazati da je uz kopneni izložena i građa otočnog djela bivše općine Biograd, kazala nam je autorica izložbe prof. Gorka Božulić.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr