Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Znanje kao ljudski kapital

09.06.2011. 22:00
Znanje kao ljudski kapital


U sklopu drugih po redu “Dana sociologije” u srijedu je na Sveučilištu u Zadru Sven Marcelić održao zanimljivo predavanje pod nazivom “Kako funkcionira komercijalizirano sveučilište?”.
Marcelić je u sklopu svog predavanja pokušao dati kratak prikaz razvoja sveučilišta u zadnjih 20 do 30 godina s obzirom na velike društvene promjene i sustave.
– Zadnjih 20 do 30 godina sveučilišta se sve više povezuju s ekonomijom i industrijom. Ulazimo u ono što se zove ekonomija utemeljena na znanju. Suvremeno gospodarstvo više nije bazirano na industriji nego na kreativnim inovacijama, a upravo na tom polju je najbitnije sveučilište, kazao je Marcelić.
U kratkom osvrtu od 80-ih godina prošloga stoljeća naovamo Marcelić je podsjetio okupljene, uglavnom studente, na promjenu društvenih vrijednosti i na neke od moćnika koji su na to utjecali, poput Margaret Thatcher i Ronalda Reagana. Način na koji sveučilišta funkcioniraju promijenio se u takvom izmjenjenom društvu te je počeo opadati značaj humanističkih znanosti, a rasli su trendovi u kojima se traži nova radna snaga spremna za inovativnost i kompetitivnost. Marcelić je pojasnio i pojam akademskog kapitalizma koji se javlja u to vrijeme, a koji se odnosi na proces dobivanja menadžerske dimenzije sveučilišta koja su do tada imala ulogu poučavanja i istraživanja.
– Cijela ova situacija produbila je razliku između srednjeg sloja i elite s obzirom da se na znanje počelo gledati kao na ulaganje u ljudski kapital. Oni koji imaju više novčanih sredstava imaju i veće mogućnosti ulaganja u svoj kapital, istaknuo je Marcelić. U svjetlu tih promjena predstavio je i tri modela sveučilišta specifična za američke zemlje, ali koji se polako pojavljuju i u Europi.
Spomenuto je i Sveučilište u Zadru na kojem u zadnjih nekoliko godina također postoji trend otvaranja novih odjela koji su sve dalje od humanističkih, a sve više se približavaju tehnici i istraživanjima, poput Odjela za robotiku.
Na samom kraju predavanja Marcelić je spomenuo zanimljivu teoriju o kojoj se priča u sveučilišnim krugovima, a koja bi podrazumijevala skriveni plan regionalizacije po kojem bi sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci kao velikim regijama bila usmjerena kao istraživačka dok bi sveučilišta u Zadru, Puli i Dubrovniku bila tek nešto razvijenije učiteljske akademije.