Kako je radilo Hrvatsko poslanstvo u Canberri?

U Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u petak navečer prikazan je film »Glasonoša promjena«, film o hrvatskom poslanstvu u Canberri 1977. – 1979., redatelja Jakova Sedlara, prema tekstu Hrvoja Hitreca. Tekst u filmu čita Armand Assante.
Zadranin Marijo Dešpoja i grupa Hrvata u Australiji 29. studenog 1977. godine osnovali su Hrvatsko poslanstvo u Canberri u Australiji, kako bi upozorili svijet na tešku situaciju hrvatskog naroda u Jugoslaviji. To je bilo moguće, jer po australskim zakonima narod bez države je imao pravo osnovati neku vrstu svoje ambasade. To je izazvalo bijes ambasadora Jugoslavije kojeg su ismijavale kolege u Canberri. Nakon dvije godine australski parlament je donio odluku da se hrvatsko poslanstvo zatvori.
Taj je čin promidžbeno bio najjači akt hrvatske dijaspore od 1945. godine do uspostave neovisne Hrvatske. Nije sadržavao ništa nasilno. Hrvati iz cijelog svijeta bili su oduševljeni. To im je bila nada da će jednog dana doći do uspostave slobodne Hrvatske.
Nakon projekcije filma publici su se obratili hrvatski iseljenici, te bivši djelatnici veleposlanstva
Ivana Damjanović koja je radila u hrvatskom veleposlanstvu u Canberri kazala je kako je priča o hrvatskom poslanstvu iznimna priča o domoljublju i hrabrosti.
– Puno sam naučila o Australiji, ovo je i australska povijest. Mene kao pravnika je zadivilo umijeće gospodina Dešpoje da nađe prazninu u zakonu. Bio je to jedan fantastičan pothvat, kazala je Damjanović ističući kako je Dešpoja izniman primjer diplomata.
– Kad je bilo jako teško biti Hrvat u inozemstvu mi smo istupali na svaki način. Ovaj potez Maria Dešpoje, to da je napustio svoj posao i dobru plaću, pokazao je da je jako važno htjeti, postići hrvatsko poslanstvo koje nigdje u svijetu nije postojalo. Što je bila želja vas ovdje isto je bilo i nas u Australiji. Bilo je to poslanstvo svih Hrvata, kazao je Josip Ćuk iz Melbournea.
Redatelj filma Jakov Sedlar izrazio je uvjerenje kako će Mario Dešpoja održati obećanje i napisati knjigu o svim događanjima, jer, po njegovim riječima, u knjigu može stati puno više nego na film.
Mario Dešpoja istaknuo je kako se prvi put od 1957. nalazi sa svoja dva brata i sestrom. Iako je već dolazio u Zadar ovo je prvi put da su se svi skupa našli na jednom mjestu. Prisjetio se vremena funkcioniranja poslanstva
– To je bio općehrvatski pothvat, pothvat svih Hrvata u svijetu. Bio sam kao dirigent jednog simfonijskog orkestra, svirao sam note koje sam mogao. Bio je to prvi i jedini općehrvatski pothvat, kazao je Dešpoja.