Zadarski zaštitnik okrenut ulijevo, paški udesno

Slika korisnika admin
DENIS MARTINOVIĆ - Grb Grada Zadra doživio je u osnovi manje promjene u odnosu na grb iz vremena Venecijanske republike

Heraldika je povijesna pomoćna disciplina čiji je zadatak analizirati i proučavati grbove kao simbole duhovne i svjetovne vlasti, kao i kod pojedinca ili obitelji, kroz minula stoljeća pa sve do danas. Često se misli da se heraldika odnosi samo na grbove plemićkih obitelji što je tek djelomično točno. Naime, grb kao simbol ima svoje uporište, ne samo kao prepoznatljivi element neke obitelji, nego se on od pojave grba, iskazuje u simbolici cehovskih udruga, društava kao i simbol grada, ali i kao simbol crkvenog velikodostojnika.

U ranijim stoljećima dalmatinski grbovi sastojali su se samo od štita s heraldičkim likovima, a drugi dijelovi grba počeli su se javljati u kasnijim stoljećima.

- Grb, kakvog ga danas sagledavamo prvi se put pojavljuje u 12. stoljeću i to u Francuskoj za vrijeme prvih Križarskih ratova i pohoda na Svetu zemlju. Od tog vremena grbovi su u svojim osnovnim elementima i stilskom oblikovanju doživjeli promjene, ali ne bitno, tako da i danas kad govorimo o grbu razmišljamo o njegovim osnovnim elementima koji su zacrtani uvriježenim i prihvaćenim pravilima, objašnjava Denis Martinović iz Državnog arhiva u Zadar.

Svaki grb sastoji se od štita, turnirske kacige, nakita nad kacigom i plašta. Tokom povijesnih razdoblja osnovni elementi ostali su stalni, mijenjali su se stilska obilježja pojedinog razdoblja, primjerice kroz barok, rokoko, secesije, art deco, ali su se i dodavali neki drugi elementi koji nisu bili zadani nego su služili kao dekoracija samog grba.

- Štit grba kao osnovni element oslikan je uglavnom osnovnim heraldičkim bojama modrom (plava), žutom (zlatna), crvenom, zelenom, crnom i bijelom (srebrnom). U bojama štita oblikovali su se ostali elementi, naročito ukrasi nad kacigama kao i plašt koji s lijeve i desne strane okružuje štit, navodi Martinović.

Pojava prvih grbova u Zadru i Dalmaciji

Najraniji grbovi javljaju se najprije na kamenim spomenicima primorskih i istarskih gradova, kao simbola grada koji se isticao na glavnim ulaznim vratima.

- Najstariji zadarski kameni grb je onaj iz 1324. nadbiskupa Ivana Butovana na portalu i ciboriju glavnog oltara Katedrale Sv. Anastazije i grb sačuvan na otisku u crvenom vosku iz godine 1350. zadarske plemićke obitelji Ciprianis, sačuvan u izvornim bilježničkim spisima. Na trima korskim sjedalima franjevačke crkve u sklopu samostana Sv. Frane u Zadru izrađen je u duborezu grb plemićke obitelji Matafar. Rad se pripisuje majstoru Ivanu iz Venecije oko 1394./95. u gotičkom stilu. I to je relativno star podatak o pojavi jednog grba uglednog roda Matafar, pojašnjava Martinović. Zaposjedanjem Dalmacije 1409. od Venecijanske Republike moguće je preciznije pratiti plemićke i građanske porodice koje stječu plemićki naslov, odnosno kreiraju svoje grbove. Točnije u Dalmaciji se do kraja 15. stoljeća formiraju prezimena i uspostavom komunalne vlasti u gradovima može se pratiti stvaranje plemstva kao najvišeg sloja i nosioca vlasti u komunama i područjima oko gradova.  

- Uspostavom gradskih Vijeća u Zadru, Ninu ili Skradinu, putem sjednica Vijeća, utvrđujemo pouzdanu i objektivnu sliku o formiranju i korijenima tog socijalnog sloja koji će i isticanjem svoga grba (prvo u kamenoj plastici) potvrditi pripadnost eliti. Takva se praksa isticanja kamenog grba, događao tokom 15. i 16. stoljeća u gotičko renesansnom slogu na palačama obitelji Nassi i Grisogono-Vovo u Zadru, Ćipiko u Trogiru, Papalić u Splitu, Hektorović na Hvaru, Divnić, Rossini i Pellegrini u Šibeniku, Dominis-Nimira u Rabu. Bilježnički, odnosno notarski spisi po dalmatinskim komunama posjeduju možda prve zabilježene ili skicirane grbove, napose kad se radi o ostavinskim spisima gdje se pojavljuju rodoslovlja, ali ponekad i grb obitelji ili pojedinca, pojasnio nam je prof. Martinović.

Grbovi iz gradskih pečata

Od pojave prvih grbova na našoj obali Jadranskog mora pa gotovo do naših dana možemo pratiti razvoj heraldike i oblikovanje grba kod pojedinca odnosno plemićke obitelji, cehovskih udruga ili bratovština, grbove biskupa i nadbiskupa po gradskim komunama kao i grbove koje su isticali pojedini gradovi.

Gradski grbovi razvili su se iz gradskih pečata. Kada se lik iz polja pečata prenio u heraldički štit koji kasnije dobiva heraldički ukras ili nakit u obliku zidne krune, stvoreni su gradski grbovi. Općine u Dalmaciji u štitu su svojih grbova isticale likove svojih svetaca, zaštitnika ili pojednostavljeno prikazanu siluetu grada sa zidinama i utvrdama.

Gradovi Zadarske županije i danas ističu gradski grb koji je često i u prikazu gradske zastave.

Županijski gradovi u naše vrijeme, iskazivanjem svoga grba, na simboličan način elementima, u štitu pokazuju osobnost po kojoj su prepoznatljivi široj zajednici. Pojedinim općinama koje su uspostavljene za vrijeme druge austrijske vladavine u Dalmaciji državne vlasti odredile su nove grbove poput gradova Biograda, Obrovca i Knina.

Svaki od šest gradova Zadarske Županije odredio je manje-više, rukovodeći se heraldičkim načelima, što staviti u svoj grb a da tom simbolikom ukaže prepoznatljivost. Neki su od tih grbova stari ili su njihovi elementi preuzeti iz starih povijesnih grbova nastalih u prethodnim stoljećima. Središte Županije, grad Zadar ima vrlo star grb, koji svoju simboliku u osnovama nije mijenjao od samog formiranja grba u 15. ili 16. stoljeću.

- U ovalnom štitu, na crvenom, zaštitnik je grada Sv. Krševan (Grizogono) koji jaše na propetom crnom konju u viteškom oklopu, okrenut ulijevo. U desnoj ruci vitez drži uzdignuti barjak-zastavu srebrene boje i na njoj vidljivi crveni križ. U lijevoj ruci konjanik drži srebreni turnirski štit s crvenim križem, čiji rubovi križa dodiruju rubove štita. O pasu viteza srebrni mač. Iza viteza srebrne zidine grada s kruništem, ispod konjanika valovito modro more. U osnovi ovaj grb doživio je manje promjene prema onima koji su iskazani na grbu iz vremena Venecijanske republike ili iz 1851. godine kada je bio službeni grb Vojvodstva Zadar u Krunovini Dalmaciji, Austrijskog carstva, kako nam ga je podrobno opisao naš sugovornik.

Ninski most u današnjem grbu

Grad Biograd na moru i danas ističe svoj grb koji je u nekim elementima preuzet iz stare heraldičke baštine tog grba. Ovalni štit podijeljen je na četiri polja, u prvom gornjem i četvrtom donjem šahovsko crveno/srebreno polje. Nad poljem zlatna kruna kralja Tomislava. U desnom gornjem i lijevom donjem polju, u modrom, na tlu zelene boje uzdiže se zidana zlatna kula s dva kruništa i otvorenim vratima.

- Vidljivu promjenu gradskog grba doživio je grb grada Nina. Stariji grbovi toga grada nemaju u prikazu gradski most koji povezuje jezgru grada s kopnom, što je slučaj u današnjem grbu. Na modrom štitu zidine obzidanog grada s dvije kule s kruništem i s po jednim prozorom na svakoj kuli. Iznad gradskog zida uzdiže se i nadvisuje zidine okrugla kula s kruništem i dva prozora jedan iznad drugog. Iznad grada u gornjem lijevom uglu zlatna šesterokraka zvijezda. U podnožju štita valovito modro more na kojem po sredini kameni most s dva luka koji vodi do ulaza u grad i otvorenih gradskih vrata, pojašnjava dalje Martinović.

Bitne promjene nije doživio grb Grada Paga pa je u osnovi ostao u povijesnom starom okviru. Na modrom poluokruglom štitu, po sredini zaštitnik grada sv. Juraj, jaše na propetom bijelom konju u crvenom sedlu. Konj i vitez okrenuti su udesno. U desnoj ruci vitez drži zlatno koplje s kojim probada zelenog krilatog zmaja, zlatnih krila i crvenih kanđi. Zmaj iz svojih usta riga crvenu vatru. U lijevoj ruci vitez drži okrugli crveni štit iznad kojeg srebreni križ koji svojim krakovima dodiruje rubove štita.

- Današnji grb grada Benkovca, na ovalnom modrom štitu iz donjeg dijela izlazi propeti uzdignuti zlatni grifon (orao-lav), do pola tijela, s crvenim jezikom, okrenut tijelom udesno. Grifon u svojim gornjim šapama, crvenih panđi, drži srebreni ljiljan s tri latice i zelenom stabkom na kojoj su tri zelena lista, navodi arhivist Martinović.

I grb grada Obrovca oslanja se na uporište u starom grbu grada iz 19. stoljeća kada je austrijska vlast, dodaje, odredila općinske grbove u cijeloj Pokrajini Dalmaciji vodeći se principom da grbovi zadrže obilježja i simboliku svojih povijesnih grbova. Tako i danas Obrovac u svom grbu u poluokruglom štitu na crvenom uz lijevi rub štiti propinje se na zadnje noge srebreni jarac, crvenog jezika, okrenut tijelom udesno. Na desnoj strani štita, od jarca, korjenita zelena biljka s zelenim listovima i četiri zlatna ploda.

Grb Zadarske županije, sasvim je jednostavan, ali je po svojim elementima prepoznatljiv i na neki način jasno ukazuje da se radi o Zadarskoj županiji jer je Crkva sv. Križa prepoznatljiv simbol hrvatske opstojnosti na ovim prostorima. Štit ovalnog grba razdijeljen je vodoravno na gornje manje polje i donje veće. U gornjem manjem na srebrenom zelena maslinova grana¸ po sredini polja, s po deset zelenih listova i sa šest 2:1:2:1 zlatnih maslinovih plodova. U donjem većem polju na modrom slobodno, po sredini polje, srebrena crkvica Sv. Križa u Ninu, koja datira u 9. stoljeće.

Viši arhivist u Državnom arhivu u Zadru Denis Martinović najavio nam je kako Državni arhiv u Zadru priprema izdanje i publikaciju dr. sc. Miroslava Granića profesora na Sveučilištu u Zadru i njega osobno o plemićkim grbovima i povijesti heraldike na području Dalmacije za razdoblje austrijske uprave (1813.-1918.). Knjiga je predviđena za predstavljanje javnosti u jesen ove godine.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 votes)