17 °C
Online izdanje
Subota, 24.lipnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Županija » Općine » Škabrnja
RSS feed
Današnji broj
Škabrnja
Povratak
Škabrnjska maruška na niskim granama
Piše: Velimir Brkić
Ne bih želio biti nekakav prorok, ali zbog ovakve cijene i neznatnog profita jednostavno će se zapostaviti zaštita, gnojidba i rezidba i maruške će svake godine davati sve manje i manje ploda. Sve će propasti, sav trud generacija Škabrnjana. Poneki proizvođači već najavljuju sječu starijih stabala za drva za ogrjev, dok će mlade maruške kalemiti na unosnije voćke, kaže Mladen Škara
Foto: Velimir BRKIĆ
Maraška se otkupljuje za 3,50 kuna po kilogramu na tri rate i po najvećem zvizdanu

Zadarska tvornica pića Maraska u Škabrnji otkupljuje marušku, kako se ovdje naziva višnja maraška, za 3,50 kuna po kilogramu na tri rate isplative do 1. travnja 2011. godine. Protekle godine Maraska je otkupila 54 vagona ili 540 tona maraške po 4,15 kuna, a sad planira tek 20-ak vagona po 3,50 kuna. Dona iz Gornje Stupice koja je prošle godine na škabrnjskom području otkupila 12 vagona po cijeni od 4,50 kuna po kilogramu sad plaća tek 3 kune u roku za 60 dana. Isplati li se za tu cijenu uzgajati autohtonu višnju marašku?

Neisplativa proizvodnja

- Svake godine cijena je sve manja i manja, a otkup nesigurniji. Proizvođači maruške su na koljenima jer ne znaju kud i kamo s plodovima. Mnogi od tih voćnjaka su zasađeni i uzgajani ljubavlju nakon što su se Škabrnjani, za čije je stradanje u obrambenom Domovinskom ratu čula cijela Hrvatska, vratili u svoje domove. A prije samo nekoliko godina po kilogramu se plaćalo 5,50 kuna. Zbog manjka ambalaže tzv. balona još lani-preklani je dolazilo i do mučnih scena na otkupnim stanicama. Sad što zbog sramotno niske cijene što zbog nesigurnosti otkupa cjelokupnog uroda, maruške su se silom prilika odvozile i prodavale u Splitu, Makarskoj, Imotskom i tko zna gdje. Plaćalo se od 6 do 8 kuna, nažalost, manje količine od svega nekoliko vagona, govore proizvođači uvjereni kako je dobar dio otkupljenih maraška po, tvrde, "smiješnoj" cijeni odvezen u BiH, Sloveniju i Mađarsku.

Ravnokotarski uzgajivači maraške u sadnju su se upustili vjerujući da će Maraska zasigurno otkupljivati urod. U Škabrnji i Prkosu ima 220 proizvođača koji na ukupno 220 hektara i 120 tisuća stabala očekuju urod do 35 vagona. Tek rijetki proizvođači odluče se proizvesti isplativi shery.

- Iako je Maraska na Vlačinama kod Zemunika posadila oko 95.000 stabala višnje maraške, nije usprkos ovogodišnjoj svekolikoj krizi niti namjerava prekinuti otkup maraške od individualnih proizvođača, čulo se na Maraskinoj otkupnoj stanici.

Maraska u godini recesije, ograničenim financijskim potencijalima, krizi na tržištu i teškoćama s naplatom u prodaji ne može otkupiti svu količinu na tržištu.

- Posao s maruškom ušao je u najveću krizu do sada. Već prošlog ljeta se uvidjelo kako je 'vrag odnija šalu', prisjeća se Nediljko Nede Ražov dodajući kako nema sigurnog tržišta na koje bi se mogle plasirati proizvedene količine.

Naime, Maraska je proteklog ljeta otkupila 54 vagona ili 540 tona maraške od proizvođača iz Škabrnje i okolnih mjesta. Nakon mukotrpnih pregovora za kilogram maraške Maraska je pristala isplatiti 4,15 kuna po kilogramu, dok je Općina Škabrnja za svoje proizvođače subvencionirala dodatnih 25 lipa po kilogramu.

- Godine ispred za nas su presudne. Ljudi su došli pred zid i počeli realno razmišljati. Ne bih želio biti nekakav prorok, ali zbog ovakve cijene i neznatnog profita jednostavno će se zapostaviti zaštita, gnojidba i rezidba i maruške će svake godine davati sve manje i manje ploda. Sve će propasti, sav trud generacija Škabrnjana. Poneki proizvođači već najavljuju sječu starijih stabala za drva za ogrjev, dok će mlade maruške kalemiti na unosnije voćke, prepričava Mladen Škara sve češću priču svojih Škabrnjana.

Iako je zbog maraške osnovana i Poljoprivredna zadruga Škabrnja koja ima oko 120 članova, proizvođač je još uvijek između kova i nakovnja.

Prolazna kriza?

Zdravi nasadi u punom rodu ponos su naših Škabrnjana, ali njih dižemo isključivo radi određenog profita, a ne da bi krasili naše njive. Zbog nesigurnosti prodaje i sve manjih otkupnih cijena neki su već lani počeli lagano odustajati od svega, nije obavljena rezidba i gnojidba niti mjere zaštite, kaže Nediljko Jurić Lato uvjeren kako je ovo tek prolazna kriza.

U Americi su obavljena istraživanja maruške koja su dokazala njena antioksidacijska i antikancerogena svojstva, ističe Lato nadajući se maraškinom svjetskom "boomu".

Proizvodnju maraške poskupljuje i berba koja se obavlja uglavnom ručno. Teško je doći i do berača jer domaći narod nije zainteresiran za branje kilogram maraške za jednu i pol kunu. U berbu dolaze Bosanci, berači iz susjedne Bosne i Hercegovine, uglavnom s bihaćkog područja.

- Što prije se mora pronaći neko bolje rješenje za otkup. Škabrnjska maruška mora preživjeti, nije došao 'smak svita', poručuje Šime Pavičić.

Bez proizvodnje, otkupa i prerade, ovoj autohtonoj voćki, simbolu zadarskog kraja i zaštitnom znaku Dalmacije, jednostavno prijeti propast. A upravo je dalmatinska autohtona sorta maraška najcjenjenija i najbolja europska sorta višnje. Cherry, griotte, maracshino i amarena samo neke od najčuvenijih robnih marki koje kao sirovinsku osnovu koriste marašku. Naime, maraška iz ravnokotarske "regije maraške", najkvalitetnija je i s najvećim postotkom suhe tvari, vitaminima, mineralima i drugim korisnim sastojcima.

- Iako je uzgoj i urod maraške još daleko od prijeratnog kad se na zadarskome području na oko milijun stabala bralo do 2.500 tona ploda, ovakvog stanja, osim tijekom Domovinskog rata, nije bilo. Zato sam uvjeren da će već dogodine maruška uskrsnuti, istinski poput Škabrnje koja je uskrsnula naon Domovinskog rata, uvjeren je 84-godišnjak Ante Škara.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr