Uglešić: Glavčine namjeravamo prezentirati u obliku arheološkog parka

S obzirom na vrijednost i značaj lokaliteta za ukupnu hrvatsku povijest planiramo ga prezentirati na način “in situ”(stalni postav) u obliku jednog arheološkog parka. To bi bilo najprikladnije. Činjenica je da je upravo ovaj lokalitet dao, možda najveći broj do sada ulomaka ranokršćanske kamene plastike koja se u većini može bez većih poteškoća rekonstruirati

Dok mnogi ove vruće ljetne srpanjske dane provode  na odmoru i kupanju, arheolozi s Odjela za arheologiju zadarskog  Sveučilišta rade punom parom na trenutačno jednom  od najvećih i najznačajnijih  arheoloških nalazišta u Hrvatskoj. Riječ je o lokalitetu  Glavčine, smještenom u podnožju mjesta Podvršje u  općini Ražanac.
Tri značajne  prapovijesne gradine
Istraživanja ovog lokaliteta počela su 2002. godine, a u  dosadašnjih šest arheoloških  kampanja koje se odvijaju  pod vodstvom rektora  Sveučilišta u Zadru prof. dr.  sc. Ante Uglešića i njegove  pomoćnice s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru dr. sc. Karle Gusar, pored  ostalih vrijednih nalaza otkrivene su i konzervirane i  dvije rano kršćanske crkve.  Prva crkva datirana je u 4.  stoljeću, uz nju je i pomoćna  prostorija te krstionica nastala u dvije faze, dok je druga  crkva iz 5. stoljeća. Pronađeno je i više grobova, a  svakako vrijedan i značajan  je nalaz monumentalne  grobnice s ugrađenim natpisom koji govori da je tu bio  hram posvećen sirijskim bogovima. Tu je i raskošan kameni crkveni namještaj s  ukrasnim dijelovima arhitekture, koji su sami po sebi  arheološki fenomeni. Otkriveno je i više od tisuću ulomaka ranokršćanske i rimske  kamene plastike, dijelovi arhitekture, brojni ulomci ranokršćanskih staklenih posuda, metalni nalazi i ulomci  keramičkih posuda. Uz samu  bazu ograde svetišta u sjevernoj crkvi pronađen je u  zdravicu ukopan sarkofag,  što je zaista prava rijetkost. 
Ukop u sarkofagu je do sada  inače najznačajniji pronađeni grob na čitavom lokalitetu Glavčine. Pronađen  je i drugi sarkofag koji je  stradao za vrijeme Drugog  Svjetskog rata od u njega  ubačene bombe. Zadarski su  arheolozi pronašli i trećinu  portretne tzz. rimske stele,  na kojoj su sačuvane glave  muškog i ženskog pokojnika,  a koje se  javljaju upravo ovdje na prostorima Sjeverne  Dalmacije. U grobovima je  pronađena i jedna križna fibula, koja datira iz sredine 5.  stoljeća, kao i kameni ulomak koji na sebi ima vrlo  duboko urezan križ, što je još  jedan raritet ovog nalazišta.  Očito su na ovom užem prostoru postojale tri vrlo  značajne prapovijesne gradine, od kojih su neke naseljene u rimsko doba, a isto  tako i kasnije od kojih je  poznatiji bizantski castrum-castrum iube. On je  živio kroz čitav srednji vijek i  bio je jedan od najznačajnijih strateških točaka na  ovom prostoru, od kojih je  bila najpoznatija Karnica,  odnosno današnja Krneza.
Četiri sloja  otkrivenih podnica
Sa zapadne i istočne strane današnjeg kompleksa pronađene su dvije polukružne  konstrukcije, koji su samo  jedan  manji dio rimskog hrama koji izranja iz nasipa zemlje i kamenja. Po tvrdnji  arheologa očito se radi o poganskom objektu to jest hramu iz antičkog vremena, prvog ili drugog stoljeća posvećenog sirijskim bogovima, na čijim su temeljima u  4. i 5. stoljeću sagrađene  upravo dvije otkrivene ranokršćanske crkve. A da je  postojala zaista još starija  građevina ispod crkava govore nam čak četiri sloja otkrivenih podnica. Nadalje,  na nekoliko mjesta uokolo  samog lokaliteta utvrđeno je  postojanje jedne velike platforme, nabijene kamenom,  koja se proteže uzduž cijele  livade, čija konstrukcija ide  do samih crkava. To sve govori da je na ovom prostoru u  ono vrijeme postojalo jedno  veliko naselje, koje je najvjerojatnije bilo povezano s  rimskim ninskim solanama.
– Nakon skidanja ograde  svetišta koju smo nedavno  odnijeli na restauraciju i  konzervaciju u zadarsku  specijaliziranu tvrtku za  zaštitu, obnovu i restauraciju kamena “Krševan” došli  smo do zaključka kako ispod  dviju crkava postoji još nekoliko neistraženih slojeva.  To nas je navelo da dalje  krenemo u novo daljnje arheološko istraživanje koje je  upravo u tijeku i gdje smo  ustvrdili da postoje još dvije  loše sačuvane podnice. Malo  pomalo, ali zaista sigurno  otvaraju nam se nove činjenice da je u južnoj crkvi  postojao raniji objekt s apsidom koji je pronađen samo  u temeljima. Jasno smo utvrdili njegovu tlocrtnu situaciju koja nam govori da se  radi o oratoriju koji je prethodio samim crkvama. Jednako tako utvrđeno je da se  ispod crkava ranije nalazila  nekropola u kojoj grobovi  nisu maknuti, odnosno nisu  stavljeni u zajedničku kosturnicu nego su ostavljeni u  crkvama što je do sada isto  rijetkost. Osim nekropole  postoji i treći objekt do čijih  smo zidova došli, a koji je po  svoj prilici dio nekadašnjeg  hrama posvećenog zaista sirijskim bogovima, kaže nam  voditelj svih dosadašnjih istraživanja na arheološkom  lokalitetu prof. dr. sc. Ante  Uglešić te dodaje.
Dio većeg naselja
– Radove izvodimo financijskim sredstvima koje osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Sad ćemo  najvjerojatnije s radovima  prestati zbog nesnosnih  vrućina i nastaviti ćemo ih na  jesen, a ukoliko se ukaže  potreba proširit ćemo istraživanja i to u okviru studentske prakse. Na taj ćemo  način pokušati konačno definirati širi navedeni areal jer  po nama ovo je samo jedan  manji dio većeg naselja koje  je postojalo na ovom prostoru i kojeg moramo u cijelosti istražiti i sve u tančine  razjasniti, a sve dakako pod  nadzorom i uz suglasnost  konzervatora iz Konzervatorskog odjela u Zadar – Ministarstva kulture Republike  Hrvatske, kaže Uglešić.
Budući da se je neko vrijeme govorilo kako će se u  konačnici lokalitet Podvršje  široj domaćoj i svjetskoj javnosti približiti putem raznih  izložaba i publikacija te neposredno pronađenim arheološkim nalazima na terenu,  prof. Uglešića smo na koncu  u kraćem razgovoru upitali  što se po tom pitanju radi.
– S obzirom na vrijednost i  značaj lokaliteta za ukupnu  hrvatsku povijest planiramo  ga prezentirati na način “in  situ”(stalni postav) u obliku  jednog arheološkog parka.  To bi bilo najprikladnije.  Činjenica je da je upravo  ovaj lokalitet dao, možda  najveći broj do sada ulomaka  ranokršćanske kamene plastike koja se u većini može  bez većih poteškoća rekonstruirati. Do sada smo četiri  pluteja u potpunosti rekonstruirali. Imamo tako jednako sačuvane ograde svetišta sa stupovima i kapitelima. Nadalje, tu su imposte i tranzene. Dakle, imamo sve preduvjete da učinimo dobar posao što ja vjerujem da ćemo i uraditi.  Osim toga veliki dio pisane  građe pripremljen je za tiskanje jedne suvremeno opremljene i moderno dizajnirane monografije o lokalitetu  Glavčina, kaže zadovoljno  voditelj  projekta rektor  Sveučilišta u Zadru  prof.dr.sc. Ante Uglešić.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU