Hrvatska uvodi antiizvozne mjere?

Cijene pšenice na mađarskoj burzi, prema kojoj se uglavnom ravna i Hrvatska, krajem prošlog tjedna “opasno” su se približile cijeni koju su hrvatski seljaci postigli za otkup svoje pšenice, a prema nekim neslužbenim procjenama, cijena bi se s vremenom mogla popeti i na 1,50 kuna. Agrokor i Podravka odlučili su, podsjetimo, otkupiti ovogodišnju pšenicu po 1,20 kuna po kilogramu, dok je njezina cijena na budimpeštanoj burzi u petak dosegla već 1,16 kune. Upravo zbog toga oni hrvatski seljaci koji su odlučili čekati i ne prodavati svoju pšenicu mogli bi na kraju i profitirati.
Ruski primjer
– Istina, ima ljudi koji su odlučili čekati i koji kalkuliraju. Stanje u Europi nije blistavo i cijene će sigurno rasti. Ali, mi smo tražili 1,20 kuna i to je cijena koju smo dobili tako da sada ne možemo seljacima predložiti da čekaju, kazao nam je Mato Brlošić, predsjednik udruge “Brazda”, dodavši da oni proizvođači koji su odlučili ne prodati pšenicu čine to “na vlastitu odgovornost i rizik, bez naše potpore”. ,
Na rast cijena pšenice u posljednjih je nekoliko dana utjecala iznenadna odluka Rusije o uvođenju embarga na izvoz žita zbog najvećih suša u posljednjih stotinjak godina. Rusija je lani bila treći najveći svjetski izvoznik pšenice. Unatoč tome što su se cijene, nakon naglog skoka, u međuvremenu počele stabilizirati, postoji bojazan da bi ruski primjer mogli slijediti Kazahstan i Ukrajina te da bi to moglo ponovno utjecati na cijene.
Prati se izvoz
Nakon poteza ruskog premijera Vladimira Putina, i u Hrvatskoj su se pojavile ideje da bi trebalo zabraniti izvoz pšenice. No, u Ministarstvu poljoprivrede neslužbeno se doznaje da se takva mogućnost ne razmatra jer Hrvatska ima obaveze i pravila kojih se – kao članica Svjetske trgovinske organizacije te potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom – mora pridržavati. Međutim, Ministarstvo pozorno prati izvoz i ugrozi li on zadovoljenje domaćih potreba za pšenicom, postoji mogućnost uvođenja mjera za destimuliranje izvoza, ali naši sugovornici tvrde da je ipak prerano govoriti da bi se tako nešto moglo dogoditi.
Prema neslužbenim procjenama, Hrvatska u zalihama ima oko 200 tisuća tona pšenice, dok je ovogodišnji urod oko 500 tisuća tona. Godišnja potreba za pšenicom kreće se, pak, oko 555 tisuća tona.