Sušna godina i žega pravo ludilo za banjevački luk

Ono što je jako važno i što se nikako ne smije zanemariti je dubinsko oranje prije sadnje. To je od izuzetne važnosti. I kad ga se sadi lukovice treba gurnuti u zemlju na petnaestak centimetara dubine jer on će prezimiti u zemlji i važno je da ga mraz ne izvuče van

U današnjoj poljoprivrednoj, a  osobito povrtlarskoj proizvodnji  u čitavoj Hrvatskoj, pa tako i  na prostorima Zadarske  županije, postala je rijetkost  naći proizvod i proizvođača  koji dobro posluje i zadovoljan je s prometom svojeg  proizvoda. No takvi primjeri,  srećom, ipak postoje. Jedan  od njih je i Zvonko Troskot iz  Banjevaca koji se na svom  obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu bavi prije  svega proizvodnjom krumpira, kapule i bijelog luka. O  ovom potonjem je bilo govora, a Troskot nam je odmah kazao da je ovogodišnji  urod bio veoma dobar.
Velika potražnja i  navala Splićana
– Ova godina je pravo ludilo za luk. Odličan je i bilo  ga je, ističe Troskot koji je  zajedno s obitelji pobrao luk  u lipnju, jer mu berba pada  uglavnom oko blagdana Sv.  Ivana Krstitelja. Potom se  glavice čiste i vežu u rešte, od  kojih svaka prema starom  nepisanom pravilu sadrži  dvadeset i pet glavica. Od  berbe do danas cijela proizvodnja, a radilo se o tisuću  rešta, je prodana, a kako nam  je kazao Troskot, prodalo bi  se i više da je bilo, no dio se  uvijek mora ostaviti za sadnju za iduću godinu koja će  otpočeti za manje od mjesec  dana.
– Ove godine su osobito  puno luka uzimali Splićani.  Stalno dolaze i traže i potražnja je uistinu velika, rekao nam je Zvonko Troskot.  Cijena je osamdeset kuna za  rešt, što je dobro za proizvođača, ali i kupci su, sudeći  po potražnji, zadovoljni.
Pojašnjenje načelnika  Baradića
– Zanimljivo je napomenuti da se na stankovačkom  području baš u Banjevcima  posebice sadi bijeli luk. U  Stankovcima, Crljeniku, Budaku, Biloj Vlaki ili Velimu  ne, nego samo u Banjevcima,  otkriva načelnik Općine  Stankovci, Željko Baradić.
Upletene glavice bijelog  luka koje će se uporabiti za  novi nasad pažljivo se čuvaju  na tavanu. S druge strane,  prostorije, poput tamno crvenoga saga leže bezbrojne  glavice sjemenske kapule.  Neizbježno je primijetiti kolika je razlika na tržištu između ove dvije, zapravo srodne biljke, koje su obje iz  obitelji ljiljana i roda allium,  no cijena im se znatno razlikuje u korist bijelog luka,  poznatog i pod imenom  češnjak. Iako je njegov proces proizvodnje jednostavniji od kapule koju prvo treba  sijati da bi se dobile sjemenske glavice koje se onda sade  i iz kojih nastaje konzumna  kapula.
Na novim parcelama
A kako stoje stvari s lukom, pitamo našeg domaćina:
– Ono što je jako važno i  što se nikako ne smije zanemariti je dubinsko oranje  prije sadnje. To je od izuzetne važnosti. I kad ga se  sadi lukovice treba gurnuti u  zemlju na petnaestak centimetara dubine jer on će  prezimiti u zemlji i važno je  da ga mraz ne izvuče van. U  proljeće očistiti polje od trava, ali ni za živu glavu prskati. Vode njemu ne treba  puno, čak bi se moglo reći da  što je manje vode i vlage, to  bolje uspijeva, otkriva nam  Zvonko Troskot i dodaje:
– Druga važna stvar je da se  ove lukovice i luka i kapule  ne sade često na isto mjesto,  nego da se mijenja svake godine. Ako se sadi uvijek na  istu parcelu, na istu poziciju  – slabije uspijeva.
Višestruka isplativost
Isplativost sadnje bijeloga  luka je višestruka. Zvonko Troskot nam je otvorio jednu glavicu i odmah okom iskusnog  uzgajivača pregledao sadržaj  utvrđujući koji režnjevi mogu  u zemlju za sadnju, a koji ne.
Ukupno je od jedne glavice  bilo osam režnjeva pogodnih  za sadnju.
– To je dobar omjer i može  biti prilika za mnoge koji  imaju neiskorištene zemlje,  kaže načelnik Baradić. O pozitivnim učincima koje luk  ima na zdravlje, postoje već  mnoge provjerene činjenice,  jer on sadrži više od dvjesto  biološki aktivnih tvari,  uključujući vitamine C i B6,  selen, fosfor, aminokiseline i  enzime i tisućama je godina  poznat kao ljekovita biljka  širokog spektra djelovanja.
Od ljekovitih tvari pun je  eteričnih ulja koja sadrže  sumpor, specifičnog su mirisa, velike nepostojanosti i  osjetljivosti. Od ostalih tvari  vrijedi još spomenuti: alicin,  aliin, dušične supstancije, biljne masti, mineralne tvari,  polioze poput inulina i spoj  vezan na jod. Sve spomenute  tvari u češnjaku su u koncentriranom obliku, a ljekovite su već u vrlo maloj koncentraciji.
Kako nam je kazao Zvonko Troskot, sav posao oko  luka obavi sam on sa svojom  obitelji i jedino što je potreban malo jači traktor za  dubinsko oranje. Luk ne  traži puno, a daje mnogo i  svojim sastojcima korisnim  za zdravlje i kao tražena roba  za prodaju.

Jeli su ga i faraoni

Allium sativum, kako glasi latinski naziv  bijelog luka, je povrtna kultura s razvijenom  lukovicom. Član je porodice ljiljana, stigao  iz srca Azije, uzgajali su ga još stari Kinezi i  Egipćani. U mitologiji je često povezan s  vječnim životom jer se znalo da nudi  mnoštvo sastojaka korisnih za zdravlje.  Svaka glavica ili lukovica češnjaka sastoji  se od nekoliko malih češnjeva koje na  okupu drži vanjska ljuska. Upotrebljava se  u svježem i osušenom stanju, kao pasta ili  ekstrakt. Srodnici luka su kapula, poriluk,  vlasac i luk kozjak. Stoljećima se koristi  kao začin i kao lijek vrlo širokog spektra  djelovanja i jednako je koristan kada se  upotrebljava i kao svjež, i kao kuhan, i kao  pečen. Još su ga egipatski faraoni, stari  Grci i Rimljani upotrebljavali da osnaže  tijelo i suzbiju crijevne nametnike.

Što su pokazala znanstvena istraživanja?

Istraživanja su pokazala da bijeli luk normalizira ubrzan  rad srca, poboljšava rad srčanih krvnih žila i opskrbu  srčanog mišića krvlju, što dovodi do poboljšanja srčane  funkcije i smanjenja sklonosti trombozi.
Prema rezultatima nekih istraživanja, češnjak je jedno  od najboljih sredstava u prevenciji i liječenju začepljenja  krvnih žila. Također usporava rast mikroflore u crijevima  pa mu je na tom polju široka primjena.
Najnovija istraživanja nedvojbeno pokazuju da bijeli luk  posjeduje i antikancerogena svojstva, objavljeni su podaci da ulja iz češnjaka i kapule pokazuju pozitivno  djelovanje protiv raka kože te da redovito uzimanje bijelog luka smanjuje rizik od pojave raka debelog crijeva.