Kosor i Bebić položili vijence na grobu Franje Tuđmana

Predsjednica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Vlade Jadranka Kosor s vodstvom HDZ-a položila je vijenac na grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana na zagrebačkom groblju Mirogoju, u povodu 12. obljetnice njegove smrti, a odvojeno vijenac na Tuđmanov grob položio i predsjednik Sabora Luka Bebić.
Kosor je u nazočnosti stranačkog vrha, sinjskih alkara, predstavnika udruga iz Domovinskog rata te brojnih članova stranke iz Hrvatske i BiH položila vijenac i zapalila svijeće. Predsjednica HDZ-a nije željela davati nikakve izjave novinarima već se samo zadržala u kraćem razgovoru s članovima i simpatizerima stranke koji su bili kod groba prvog hrvatskog predsjednika.
Nedugo zatim vijenac je položio i predsjednik Sabora Luka Bebić koji je izjavio da ga s Franjom Tuđmanom vezuje dogododišnje prijateljstvo i da se došao pokloniti na njegov grob i prisjetiti se dana “njegovog nadahnutog vodstva s kojim smo postigli državnu neovisnost i obranili zemlju. Podsjetio je da je Franjo Tuđman još početkom 1989. godine u programu HDZ-a isticao da Hrvatska treba postati članica Europske unije, odnosno tadašnje Europske zajednice.
Na novinarsko pitanje zašto nije s ostalim stranačkim čelnicima došao odati počast Tuđmanu odgovorio je kratko da su ga “možda zaboravili pozvati”, a na potpitanje ljuti li ga to, kratko je odgovorio s “ne”.
“To je pitanje razumijevanja, pijeteta, demokracije i podnošenja nekih loših posljedica i suočavanja s njima. Ovo je dan kada ne treba biti u planu različitost ovog ili onog mišljenja”, rekao je Bebić podsjetivši da je suradnik Franje Tuđmana od 1989. a da su se upoznali 1971. na otkrivanju spomenika Stjepanu Radiću u Metkoviću. Upitan ima li njegovo nepozivanje veze s njegovim prijateljstvom s Ivom Sanaderom, Bebić je rekao da ne zna i da je po statutu stranke član predsjedništva HDZ-a dok je predsjednik hrvatskog Sabora.
Kosor je izjavu dala na komemoraciji u povodu 12. obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana, predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor istaknula je da je Tuđman bio i ostao u hrvatskom narodu primjer domoljublja koji treba slijediti.
“Domoljublje nije izašlo iz mode, domoljublje je nešto oko čega se i danas čvrsto trebamo uhvatiti”, kazala je Kosor na komemoraciji HDZ-a u Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma te je istaknula da Tuđmanovo domoljublje treba slijediti, što je “obveza svih nas”.
Podsjetivši kako su za domoljublje mnogi dali svoje živote, Kosor je istaknula kako je tek dr. Franjo Tuđman uspješno predvodio Hrvatsku na putu do samostalnosti. “Bio je vizionar i državnik puno prije nego je postao prvi hrvatski predsjednik”, kazala je predsjednica HDZ-a. Istaknula je da su riječi predsjednika Tuđmana “sve za Hrvatsku, Hrvatsku nizašto” i danas žive, suvremene i europske. “S ponosom sam jučer u Bruxellesu mislila na te i mnoge druge riječi dr. Franje Tuđmana”, dodala je Kosor.
Predsjednica HDZ-a i premijerka Jadranka Kosor naglasila je kako je ponosna na jučerašnje potpisivanje Ugovora o pristupanju Europskoj uniji dodavši da je i stranka i država ostvarila Tuđmanov san i viziju o Hrvatskoj kao članici EU. “Hrvatska je jučer de facto sjela za stol europskih država i naroda. Tamo će odlučivati o svojoj sudbini i nitko više neće moći odlučivati umjesto nas”, poručila je Kosor.
Napominjući kako su imali čast biti s predsjednikom Tuđmanom u povijesnim trenutcima za hrvatski narod, Kosor je u obraćnju nazočnima kazala da je sada zadaća “svih nas u ovom povijesnom trenutku sačuvati jedinstvo HDZ-a”.
“Neka nas cijelo Tuđmanovo naslijeđe – sve on što što je napravio, stvorio i živio, a posebno u trenutcima kada je stvarao HDZ – dodatno obveže na čuvanje te velike i snažne stranke”, istaknula je Kosor dodavši kako je zajedništvo ono čemu ih je i dr. Tuđman učio.
Naglasivši važnost HDZ-a kao stožerne i povijesne stranke hrvatskog naroda, rekla je da bez HDZ-a nema stabilne Hrvatske.
Predsjednica HDZ-a poručila je kako će se ta stranka boriti da se raskrinkaju svi oni koji krivotvorinama pokušavaju promjeniti istinu o prošlosti i o Franji Tuđmanu te stvoriti pretpostavke za budućnost u kojoj bi se Hrvatska, ne samo detuđmanizirala, nego i rashrvatila, te u kojoj bi se srušilo sve ono što je hrvatski narod na čelu s dr. Franjom Tuđmanom postigao.

 FRANJO TUĐMAN

Rođen je 1922. godine u Velikom Trgovišću, bio je aktivni sudionik antifašističkog pokreta, a zbog stavova o hrvatskom nacionalnom pitanju u SFRJ bio je osuđivan i zatvaran.
Kad je 1972. godine počeo progon hrvatskih “proljećara” Tuđman je proveo devet mjeseci u zatvoru, a u veljači 1981. osuđen je na tri godine zatvora te na petogodišnju zabranu svakog javnog djelovanja.
Nakon što mu je 1987. godine vraćena putovnica, odlazio je više puta u inozemstvo te svojim predavanjima među iseljenicima poticao stvaranje hrvatskoga nacionalnog pokreta. Dvije godine kasnije osnovao je HDZ – Hrvatsku demokratsku zajednicu – i postao njezinim predsjednikom, a na tom je mjestu ostao do kraja života.
Na čelo hrvatske države formalno je došao krajem svibnja 1990., kada je na prvoj sjednici višestranačkog Sabora izabran za predsjednika Predsjedništva, a predsjednik Republike postao je 26. lipnja iste godine.
Borio se za samostalnost i međunarodno priznanje hrvatske države, u politički nenaklonjenom vremenu, kada su iz svijeta dolazili pritisci da se Jugoslavija održi. Vodio je pobjednički domovinski rat, koji je 1995. završen vojno-redarstvenom akcijom “Oluja”, a mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja Hrvatska je pod njegovim vodstvom postala cjelovita i slobodna.
U javnosti su još za njegova života postojale različite ocjene njegovog političkog djelovanja koje traju do danas. Kritičari tvrde da je bio autoritaran, tajkunizirao državu, te imao manjak sluha za političke neistomišljenike te pokušao dijeliti BiH, dok njegovi zagovornici pak ističu da je prema BiH vodio politiku zaštite interesa hrvatskog naroda kao i da je vrijeme rata tražilo ‘čvrstu ruku’.
Tuđmanu su hrvatski građani povjerenje iskazali na prvim neposrednim predsjedničkim izborima 1992. godine, a potom i na predsjedničkim izborima 1995., no taj predsjednički mandat nije završio jer je umro 10. prosinca 1999. godine.