Istraživač mletačkog zadarskog jezičnog segmenta

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u subotu je održana  javna obrana  doktorske disertacije Irene  Marković. Disertaciju pod  naslovom „Usporedba Pellisove istočno-jadranske građe  za ALI sa suvremenim mletacizmima u zadarskom govoru” Marković je branila  pred Stručnim povjerenstvom  u sastavu: doc. dr. sc. Valter  Tomas, prof. dr. sc. Goran Filipi i prof. dr. sc. Josip Lisac.
U svojoj ocjeni dr. sc. Valter  Tomas ističe kako “razdoblje  od kraja 2. Svjetskog rata do  današnjih dana za Zadar  predstavlja dvije radikalne izmjene stanovništva što je isto  tako radikalno utjecalo na jezičnu sliku grada. Hrvatski govorni i standardni jezični segment, u ovom razdoblju iz godine u godinu dinamičan  (čakavština sve više ustupa  mjesto štokavštini i novoštokavštini), ali i radikalno dominantan, ima svoje istraživače (Brozović, Hraste,  Lisac i dr.), dok mletački zadarski, koji se od prvog jezika  u dvojezičnoj zajednici sustavno pretvara u drugi idiom  na putu potpunog nestajanja,  svog istraživača pronalazi  upravo u Ireni Marković i njenoj disertaciji. Stoga je ovaj  rad rad izvoran te stručni i  znanstveni doprinos, prije svega hrvatskoj, ali i svjetskoj  romanistici. No isto je tako i  važan, originalan prinos poznavanju hrvatskih govora u  svim njihovim dinamičkim  kretanjima na ovom terenu.”
Dr. sc. Goran Filipi u svojoj  ocjeni ističe kako „disertacija  Irene Marković predstavlja  novo istraživanje koje nudi  uvid u izvore, građu i bibliografske podatke dosad većim  dijelom nepoznate hrvatskoj  znanstvenoj javnosti. Obradbom obimne građe sastavljene  od dva opsežna korpusa  (ALI-Zadar i korpus suvremenog govor Zadra) autorica  je pokazala sposobnog razložnog analitičkog i sintetičkog razmišljanja i prosuđivanja. Zaključci su primjereni i proistječu iz provedene analize, a argumentirani  su brojnim primjerima. Osim  toga, struktura rada, terenski  rad uz ostale elemente, pokazuje da je kandidatkinja dobro svladala metodologiju  znanstvenog istraživanja. U  širem smislu rad je neiscrpan  izvor za usporedbu (dijakronijsku i sinkronijsku) s drugim  idiomima na našoj obali pa  samim time za daljnje  proučavanje hrvatsko-talijanskih kulturnih veza. Pristupnica je pokazala punu znanstveno metodološku i stručnu  zrelost i udovoljila je svim zahtjevima koji se pred istraživanje i izradu doktorskog rada  postavljaju.