17 °C
Online izdanje
Subota, 19.travnja 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Burza
RSS feed
Današnji broj
Burza
Povratak
Gospodarstvu tek privremeno uskrsnuće
Piše: Damir Maričić
Umjesto nade u trajnije spasenje tek naznaka privremenog - turističkog gospodarskog spasa, i uz pomoć s neba, suočava Zadar i sa sumrakom gospodarskih božanstava s posljedicama za sveukupan politički i javni život
Foto: PIXSELL
Može i gore - Šibenčani su svoje gospodarstvo i grad svečano pokopali upravo pred Uskrs.

Otkako je uništena većina proizvodnih djelatnosti na području Zadarske županije, izrazitije nego je isti posao odrađen u Hrvatskoj, i mi se uvelike sveli na očekivanja od turizma, nadu u gospodarsko uskrsnuće oživljavanja upravo s Uskrsom. No, one nisu nade u vječno pa niti trajnije, već isključivo privremeno "uskrsnuće" koje je eto krenulo, a minuti će već s rujnom, i zamrijeti s listopadom. Takvu će sliku imati i naš Grad ili ono što oduvijek zovemo gradom - Poluotok. On će sada biti poprište života, košnica vitalnosti i arena borbe za preživljavanje, ali i nešto životne radosti.

Turistički "uskrs"

 U tom gospodarskom "uskrsu" imamo mi i pomoć "s neba" koju ne predvodi transcendentalno prapočelo i mjerilo stvari već gospoda koja nam stižu Ryanairom od kraja ožujka do konca listopada. Uz njih, tu su i karavane, ne deva već autobusera na izletima i proputovanjima, te stacionarni gosti. U sezonu će nas uvesti i "hodači po moru" odnosno nautičari. Njima je TZ Zadra posvetila najnoviji turistički "misalić - katalog", a TZ Zadarske županije i Skupštinu.

Prethodno je na zadnje u nizu predstavljanja TZ Zadra otišla u Marseilles, a TZ županije u St. Petersburg.

U Hrvatskoj u kojoj očekujemo oko 70.000 gostiju u i oko Uskrsa, Zadarska županija ne uzima velik dio spasenja jer gotovo 50.000 ih privuče Istra (preko 30.000) i Kvarner (nadomak 20-ak), slijedi Dubrovnik, a onda se s pokojom tisućom ubacujemo i mi.

Rijetki su već spašeni

Svoj spas našli su oni koji imaju proizvodnu izvozno orijentiranu djelatnost povezanu sa svjetskim tržištem. Primjeri su svakako LHT Metalni lijev Benkovac koji nastavlja svoje plasmane u srce europske industrije - automobilsku industriju Mercedes, BMW, For i sve redom, ili Kali Tuna na čije se plasmane čeka u tokijskim sushi restoranima. Nisu jedini izabrani, ali su nažalost rijetki.

Za njih, prema onom što je Vlada već dogovorila te priprema s HBOR-om i HNB-om s osiguranim milijardama, novaca će neupitno biti i to povoljnih.

Nažalost, manje će Zadrana stati u taj red nego u red za spašavanje tvrtki. U taj bi desetak zadarskih tvrtki rado stalo, tražeći pomilovanje od države kao i njeno posredovanje kod svevišnjih banaka koje drže njihove ključeve raja ili pakla. Osim inicijalnih najava o tom se poslu malo zbori.

Temeljna zadarska gospodarska sila - Tankerska plovidba u vremenima je bavljenja sobom i svojim problemima zbog nemile svjetske brodarske krize koja je nakon 13 godina (odnosno nakon 1999. godine) donijela gubitak i u njihov financijski izvještaj za 2011. godinu. Ako Zadrani imaju razloga u nešto vjerovati, to je da će struka i pamet Tankerske najbolje znati riješiti svoje probleme. No, za to će im osim pameti i žrtve trebati i vremena.

Drugi putovi spasa

Nade se bude i u spasiteljske fondove EU, a već je vrijeme pripremanja za one istinske - strukturne koje imamo pravo povlačiti od srpnja sljedeće godine. Valjda će s njima biti više sreće nego s pretpristupnima kojima smo tako slabo pristupali. Ako će se drugi ugledati na Zadarsko sveučilište nade ima.

Obrtnici i manji poduzetnici na tragu su traženja turističkog spasa. Kartoni i novine s izloga lokala na Poluotoku ili gradu pomalo se zamjenjuju obavijestima o renoviranju.

Kotarska buđenja

Po Kotarima desetljeće buđenja, posebno u segmentu maslinarstva i vinarstva, daje i dalje rezultate. Nakon niza uspjeha i jedan veći igrač je na tronu maslinarstva. Uz aplauze desecima kojima je to prethodno uspjelo na čelu s dr. Ivicom Vlatkovićem, ne omalovažavajući uspjehe drugih, sada je razloga za radost nešto više jer su - komercijalni. Naime, PZ Masline i vino, osim što je šampion Noćnjaka s najboljim uljem od domaće oblice, na sreću je najveća plantaža maslina u zemlji nakon one Agrolagune (trenutačno Todorićeve) pa će se titule moći i komercijalizirati. Nakon Korlata, Škaulja, Bačića, Jurjevića. Vrsaljka... stigla im je i oznaka vrhuskog vina za jedno neobično i drsko vino na ovom podneblju - Muškat žuti. Naravno to što oni rade malo je za uskrsnuti nam gospodarstvo, ali je na dobrom tragu, tim prije što istu igru igraju i drugi.

Municipalne stranputice

Grad Zadar kao osnovni municipalni motor ovdašnjeg područja rastrgan je između spašavanja svog proračuna, nekih ovdašnjih tvrtki u rasulu, propadajućih sportskih institucija, obnove trgova i ulica, gradnje poslovne megazone (čeznutljivo Crno), i unutarstranačkih nadmetanja dugo vladajućih pa su se prioriteti izmiješali do neprepoznatljivosti. Grad Biograd kao drugi, istina puno manji, municipalni motor od Zadra u jagmi je za novim projektima i razvojnim pravcima i traženju poželjnih investitora, uz tradicionalno boležljiv odnos s onim kojeg ima doma dok taj dobiva državnu nagradu za društveno odgovorno poslovanje.

 Mini lavovi ovdašnje municipalne scene Poličnik i Stankovci pak idu, dalje baratajući već i svim i svačim, pa i solarnim parkovima i komercijalnim aerodromima.

Pažanima sir, onaj svevremenski u raznim varijantama - osvaja Ameriku.

Zatamnjeno nebo i sumrak bogova

Razvojno gospodarska zvijezda Zadra i Zadarske županije nakon privida "supernove", otprije nekoliko godina, traži spas od upadanja u "crne rupe". Paralelno traje sumrak ovdašnjih gospodarsko-financijskih božanstava, s odjecima na političku stvarnost.

Zadar će morati pucati puno više i dalje od Kalelarge, Zadarske županije pa i Zagreba i Hrvatske, ako se misli dočepati gospodarskog spasa. On će najvjerojatnije biti u internacionalizaciji i globalizaciji, što pokazuju oni koji i sad opstaju, odnosno što pokazuje i spašavanje i privremeno uskrsnuće koje donosi turizam - s 85 posto okrenut - strancima.

Ili će nam djeca to što ne mogu naći ovdje otići potražiti tamo.

 OBJAVA NA ZAVODU

 Taj gospodarski "uskršnji" spas ima dijelom i prethodnicu odnosno najavu, a objavljuje se na Zavodu za zapošljavanje - sezonski posao. Prema riječima Frane Skoblara oko 1.800 ljudi odazvalo se takvom zovu njihove firme, Goran Ražnjević dodaje oko 850 takvih koji su reagirali na zov Ilirije, ogroman ih se broj obratio Falkensteinerovim objektima na Boriku i Punta Skali... Na stotine prema manjim lokalima, restoranima i objektima koji traže pokojeg radnika. Manji dio prijavljenih do posla će i doći.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr