Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Neoliberalni kritičari ne vole spominjanje kršćanstva

10.06.2011. 22:00
Neoliberalni kritičari ne vole spominjanje kršćanstva


U mađarskom Ustavu posebno impresionira preambula svojom jasnoćom i odlučnošću da se potvrdi ponos mađarskog naroda glede svoje povijesti, kulture, jezika i svekolikog naslijeđa, pa i svojih kršćanskih korijena, smatra Jureško


Mađarski predsjednik Pal Schmitt nedavno je potpisao novi mađarski Ustav koji na snagu stupa s 1. siječnjem 2012. godine. To je drugi pravni akt koji je ove godine donesen u Mađarskoj, a koji je izazvao salvu napada i kontroverzija unutar Europske unije, prije svega onih snaga koje ne prihvaćaju kršćanstvo kao jednu od temeljnih vrijednosti europske uljudbe. Prvi je bio Zakon o medijima koji je sročen prema obrascu sličnog zakona kod brojčano najvećih EU nacija. Tako se u nekim krugovima mađarski Ustav kritizira jer “nije kompatibilan s europskim ustavnim normama”.
Sporne promjene
Najviše se kritizira što novi Ustav definira mađarsku državu kao državu koja se temelji na “kršćanskom razumijevanju vrijednosti”. U preambuli Ustava stoji:” Mi prihvaćamo snagu kršćanstva za održavanje nacije… prihvaćamo da je najvažniji okvir našeg zajedničkog življenja obitelj i nacija… temeljne vrijednosti naše zajedničke pripadnosti su odanost, vjera i ljubav…”
Novi mađarski Ustav predstavio nam je Anđelko Jureško, zagrebački odvjetnik, podrijetlom s otoka Pašmana.
Kako komentirate promjene u mađarskom ustavu?
– Svakako, promjene posljednjeg staljinističkog ustava u Europi treba pozdraviti. Posebno impresionira preambula svojom jasnoćom i odlučnošću da se potvrdi ponos mađarskog naroda glede svoje povijesti, kulture, jezika i svekolikog naslijeđa, pa i svojih kršćanskih korijena. Posebno je naglašen značaj kršćanstva u zaštiti naroda. Naravno, u istoj preambuli istaknuto je uvažavanje drugih religija kao i sloboda i kultura ostalih naroda te poglavito sloboda pojedinca. Također, u Ustav je unesena obveza pomoći potrebitima i siromašnima, kako bi se postiglo mir, sigurnost, red, pravda i sloboda. Ovo je moderna preambula, ali i na određeni način odražava osnovnu ideju Churchilla, De Gasperija, Adenauera i Schumanna za koje je kršćanstvo upravo ona snaga koja ujedinjuje ljude i narode. I Joseph Ratzinger, današnji papa Benedikt XVI, svojevremeno je napisao: “Ti su političari svoje moralno poimanje države, prava, mira i odgovornosti crpili iz svoje kršćanske vjere koja je prošla kroz kušnje prosvjetiteljstva i koja se pročistila u sučeljavanju sa stranačkim izopćenjem prava i morala. Nisu zasigurno htjeli stvoriti konfesionalnu državu, već državu oblikovanu etičkim razumom… Njihovo kršćanstvo ih nije udaljilo od razuma, već im ga je prosvijetlilo.” Raduje me što ćemo uskoro dijeliti budućnost u europskom zajedništvu sa velikim mađarskim narodom te pokušati zajedničkim djelima dati doprinos ujedinjenoj Europi.
Smatrate li da bi HDZ kao demokršćanska stranka trebala inicirati ustavne promjene kako bi u Ustavu RH bile jasnije i temeljitije zastupljene kršćanske vrijednosti i načela?
– U hrvatskom Ustavu zapravo postoji jasna zaštita kršćanskih vrijednosti i načela. Treba naglasiti različite društvene, političke, povijesne prilike u odnosu na mađarske, pa o tome svakako treba voditi računa. Moguće je razmišljati da bi određene odredbe Ustava trebale u tom smislu možda biti naglašenije, međutim, izglasavanje eventualnih takvih promjena svakako nije stvar samo HDZ-a kao demokršćanske stranke, već i svih drugih parlamentarnih stranaka i posebice bi me veselilo da do takvih eventualnih promjena dođe u parlamentarnom suglasju kako se to dogodilo u Mađarskoj u kojoj je za Ustav glasalo tri četvrtine parlamentaraca i to bez obzira na njihova ideološka, vjerska i ostala opredjeljenja.
Sličnosti hrvatskog i mađarskog Ustava
Koliko je hrvatski Ustav sličan mađarskom, u čemu se od njega razlikuje?
– Svakako postoje temeljne sličnosti, ali svaka zemlja ima svoje unutarnje prilike i baštini različite temelje bez obzira što smo više stoljeća živjeli u zajedničkoj državi. Hrvatski Ustav nastajao je u posebnim prilikama u nastajanju nove države, raspadu stare i padu komunističkog sustava. U takvim prilikama, zaista možemo biti ponosni što su naši tada odgovorni političari donijeli Ustav RH kakav imamo i danas.
Hoćemo li mi imati problema s Ustavom s ulaskom u EU kakve sada imaju Mađari?
– Sve članice Europske unije imaju zajednička, ali i djelomično različita ustavna rješenja, ovo obzirom na zajednički europski kulturni krug. Naravno da postoji i različitost svjetonazora. Ne vidim nikakvog razloga zbog kojeg bi imali problema pri ulasku u EU glede našeg Ustava. Prisjećam se često upotrebljavane metafore velikog njemačkog, europskog i svjetskog političara Helmuta Kohla koji kao veliki zagovaratelj Ujedinjene Europe predstavlja Europsku Uniju kao veliku zgradu s puno naroda u kojoj svaki uređuje svoj stan u okviru svojih mogućnosti, potreba, običaja, afiniteta, a na način da svojim uređenjem ne ugrozi svoje susjede. U toj zgradi najbitniji su hodnici i zajednički prostori u kojima ne smije biti smetnji, prepreka i neurednosti.
Kako objasniti pojam kršćanskog razumijevanja vrijednosti koji se ističe u novom mađarskom ustavu?
– Mađarski narod u sadašnjoj domovini od početka se razvijao pod snažnim utjecajem europskog kršćanstva. Nije samo u pitanju osobna vjera, odnosno praktična pripadnost vjerskoj zajednici, nego je zapravo riječ o izvornom kršćanskom usmjerenju svega javnog života.
Što smeta liberalima i drugim kritičarima mađarskog ustava u tom pojmu, načelu?
– Iz dosadašnjih napada na mađarski Ustav, razvidno je kako se neoliberalnim kritičarima ne sviđa spominjanje kršćanstva, obitelji, nacije, života, odanosti i vjere. U svojim napadima isti krugovi upotrebljavaju poznate atribute: šovinizam, fašizam, diskriminacija, rasizam, religiozni fundamentalizam te pritom posebno ističu mađarskog predsjednika Pala Schmitta, premijera Viktora Orbana, pa čak i našeg pokojnog predsjednika Franje Tuđmana. Može se reći da je na djelu širenje nove netolerancije i zapravo kako je to rekao papa Benedikt XVI. u svom razgovoru s Peterom Seewaldom (Svjetlo svijeta): “Postoje uigrana mjerila mišljenja koja treba nametnuti svima i potom ih se naviješta u tzv. negativnoj toleranciji, kao kada bismo rekli: zbog negativne tolerancije u javnim zgradama ne smije stajati križ. U biti s time doživljavamo ukidanje tolerancije jer to znači da se religija, da se kršćanska vjera više ne smije vidljivo izražavati.”
Pobačaj, istospolne zajednice
Kritičari mađarskog ustava pripisuju mu religiozni fundamentalizam? Kakvo je Vaše mišljenje o takvim kritikama?
– Europsko liberalno mijenje očigledno negira svaki osjećaj za neprijepornu kršćansku baštinu i po njihovom mišljenju za istu nema mjesta u integracijskim europskim procesima. Sekularizam koji prodire i u Europi u sve pore društva diktira svoje modele i kao nepoželjne osobe proglašava kršćane, a agnostici i ateisti ukazuju se kao poželjni. Jakobizam i kristofobija pokušava se ugraditi u mentalni sklop građana Europe. Slijedom toga, kritičare mađarskog Ustava koji mu prepisuju religiozni fundamentalizam treba promatrati u tom svjetlu.
Skrb o Mađarima izvan Mađarske kritičari mađarskog Ustava nazivaju ultranacionalizam. Ima li mjesta takvim formulacijama?
– Potpuno neutemeljena tvrdnja bez ikakvih argumenata.
Što je problematično u formulacijama mađarskog Ustava da mađarsku naciju čine živuće nacionalnosti u Mađarskoj i narodne grupe u Mađarskoj?
– Člankom 27. Ustava definirano je kako se etničke grupe koje žive u Mađarskoj smatraju državnim konstitutivnim entitetom, a nacionalne i etničke manjine imaju sva prava koja im pripadaju i u drugim europski uređenim državama. Iako u Mađarskoj živi značajna hrvatska manjina, ne postoji strah da bi bilo koja njihova prava bila ovim Ustavom ugrožena.
Kakvo je formuliranje nacije u drugim EU zemljama, a kakvo u prijedlogu ustava EU?
– Postoje sličnosti i različitosti, a svaka zemlja uvažavajući svoje prilike, kulturno naslijeđe, povijesno političke okolnosti donosi odgovarajuću formulaciju koja treba biti usuglašena sa opće usvojenim dokumentima međunarodnog prava.
Kritičarima mađarskog Ustava problematično je i što je njime zabranjen pobačaj? Kakva je inače praksa u europskim zemljama o tom pitanju?
– Ovakvim ustavnim rješenjem Mađari nisu ostvarili nikakav ekskluzivitet, a ovo iz razloga što svaka zemlja unutar europske zajednice tome pristupa sa različitim argumentima i drugačijim rješenjima.
U mađarskom su zakonu socijalistička vlada i parlament ozakonili istospolne zajednice nešto kao “registrirana partnerstva”. U novom mađarskom Ustavu naglašava se kako je brak zajednica muškarca i žene? Što je kritičarima mađarskog Ustava problematično u takvoj formulaciji?
– Očigledno da je potrebito usuglasiti postojeći zakon s Ustavom, obzirom da je Ustav temeljni pravni akt svake države.