Država isplaćuje više, roditelji dobiju manje

Broj korisnika dječjeg doplatka u samo mjesec dana porastao je sa 153.600 na 192.642, zbog većeg broja nezaposlenih, i sve manjih plaća

U smanjenom proračunu, istaknuo je prigodom njegova donošenja ministar financija Slavko Linić, neće biti smanjene ni rodiljne naknade, a ni dječji doplatak. No isplata dječjeg doplatka na kraju će državu stajati ipak više nego lani.
Naime, broj korisnika dječjeg doplatka u samo mjesec dana, s ožujka na travanj, porastao je sa 153.600 na 192.642, pokazaju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Istovremeno, država sada plaća doplatak za 366.472 umjesto dosadašnjih 291.527 djece. Kako pravo na doplatak imaju roditelji čiji prihod po članu kućanstva ne prelazi 1.663 kune, odnosno imaju prihod manji od 50 posto proračunske osnovice od 3.326 kuna, porast je nastao kao rezultat povećanog broja nezaposlenih, ali i manjih plaća. Ipak, činjenica je da se s ovogodišnjim poskupljenima, prije svega energenata, ali i podizanjem PDV-a koji je prouzročio drugu lavinu, iznos dječjeg doplatka – koji u prosjeku za travanj bio 356,40 kuna – realno smanjio. Tako ispada da državu socijalna davanja stoje više, ali da su gubitnici i roditelji sami.
Samo osnovno
– Bilo bi odlično da su se iznosi korigirali, ali najvažnije je da se dječji doplatak i rodiljne naknade nisu smanjili, kao ni pravo na trogodišnji dopust za treće i iduće dijete. Bitno je da roditelji mogu računati na ono što je obećano i što očekuju, a ionako su to sredstva koja su dostatna samo za najosnovnije dječje potrebe i obavljanje roditeljskih dužnosti, kaže nam Renata Jelušić iz udruge Roda (Roditelji u akciji).
Jelušić ističe kako je od još većeg značaja za kvalitetno roditeljstvo znači neprenosivost roditeljskog dopusta s oca na majku, koje se stječe šest mjeseci nakon rođenja djeteta, što bi značilo da bi dijete uz roditelja, umjesto 12, moglo biti 14 mjeseci.
– Možda se to ne čini dugim razdobljem, ali za dijete to jest. Ta mjera nema samo pozitivnog utjecaja na obitelj nego dugoročno gledano i na poslodavce, koji bi postali svjesniji da nisu samo žene predodređene za roditeljski dopust nego i muškarci, smatra Jelušić.
Stvarni efekti
Gledajući financijski aspekt roditeljstva, Vlada je smanjenjem PDV-a na dječju hranu na deset posto bar pokušala smanjiti realno smanjenje naknada. No te mjere kritizirali su i ekonomisti zbog nemogućnosti kvalitetnog praćenja stvarnih efekata, a time nisu oduševljeni ni u Rodi.
– Mi smo bili protiv te odluke, time se samo pogoduje proizvođačima industrijske hrane. Dječja hrana nisu i ne bi trebale biti kašice, nego svježe voće i povrće, žitarice… Ovim se samo potiče industrija koja ionako troši veliki novac u oglašavanje, pa čak i kampanje kojima se majčino mlijeko želi zamijeniti umjetnom hranom. Kako jedna kašica stoji između 7 i 9 kuna, a da se ukusno jelo, recimo od brokula i palente, može pripremiti za samo tri kune, onda je jasno da od takve mjere nemaju koristi roditelji i djeca, nego samo proizvođači, poručuje Jelušić.

Još dvije godine bez povećanja

Iako bi povećanje rodiljnih naknada i dječjeg doplatka bilo poželjno s obzirom na realan porast životnih troškova, do korekcija ipak nije došlo. Činjenica je da su ovogodišnjim proračunom naknade građanima smanjene za 746 milijuna kuna, pa se “nedirnuti” doplaci prikazuju kao uspjeh. Taj “uspjeh” vjerojatno će biti na snazi i ubuduće. Ako se može vjerovati analizi proračuna koju je u veljači pripremio Anto Bajo s Instituta za javne financije, značajni rast rashoda za dječji doplatak i rodiljne naknade ne očekuje se ni u sljedeće dvije godine.