Norveško iskustvo: posla ima, ali treba puno raditi

Najviše što hrvatski građani isprva očekuju od ulaska u EU jest mogućnost zapošljavanja izvan zemlje. Međutim, tri ključna hrvatska trgovačka partnera Njemačka, Austrija i Italija neće odmah omogućiti potpuno slobodan pristup svojim tržištima rada kao niti Velika Britanija koja je odmah najavila petogodišnji moratorij. Finska, Litva, Latvija, Rumunjska, Bugarska, Slovačka, Švedska te Portugal izjasnili su se da neće postavljati restrikcije za hrvatske državljane. U tom sklopu za hrvatske građane je najzanimljivije skandinavsko područje. Iako Norveška nije formalno u EU, u njoj važe sva pravila uključujući i Shengenski režim.
U Norveškoj već punih sedam godina radi Zadranin Eduard Krstić, upravitelj stroja na brodovima kompanije Hordafor iz Bergena. Iako se radi o čistom pomorskom zanimanju, zanimljivo je da se u Krstićevom slučaju ne radi o klasičnoj višemjesečnoj navigaciji na »strancu«, već o poslu na kojem on provodi četiri tjedna, dok se četiri tjedna odmara u Zadru.
– Možda će ovo nekom izgledati vrlo neobično, ali u Norveškoj svatko može naći posao kad hoće i u kojoj branši hoće. Posebice nedostaje strojara, ali i taksista, zapravo bilo kojeg zanimanja jer posla ima doslovce na svakom koraku. Pitanje je koliko su norveški državljani zainteresirani za određenu vrstu posla. Generalno, zainteresirani su za lakše, a u dijelu ovih težih poslova im nedostaje vrlo mnogo radne snage. Npr. kronično im nedostaje stolara jer svi rade kuće od drva. Nije problem naći poslove ni u naftnoj industriji, a o pomorstvu ne treba ni pričati. Tu nedostaje svih vrsta kadrova, od mornara do kapetana. No, jedini problem jest što kapetan na njihovim brodovima koji plove pod nacionalnom zastavom, mora znati i norveški jezik, te imati položene tzv. »extra brevete« poput navigacije kroz fjordove koji se isključivo polažu u Norveškoj. Pod zastavom pogodnosti, stvari su postavljene kao i svugdje u pomorstvu, kazivao je na početku Eduard Krstić.
 Zanimljivo je da Norveška godišnje proizvodi oko milijun tona lososa u kavezima. Iako je riječ o teškom poslu, o plovidbi Norveškim i Sjevernim morem, Krstić kaže da je klima najveća prepreka masovnijem zapošljavanju u skandinavskim zemljama.
-Ugovor je najbitnija stvar u cijelom sustavu zapošljavanja. Nije to komad papira koji kao kod nas, ima tek nekakvu malu vrijednost, nego nakon potpisa preuzimaš sve koristi, ali i obveze kao da si građanin Norveške. Zanimljivo je da ako plaćaš porez u Norveškoj, ne moraš ga plaćati u Hrvatskoj i obratno. No, ako si pomorac pod njihovom zastavom, automatski moraš plaćati porez Norveškoj. Što će biti od 1. srpnja i ulaska Hrvatske u EU, za sad nema nekih najava. Ipak, tržište rada nije baš širom otvoreno. Npr. tvrtka traži taksista i ne mogu ga naći u Norveškoj. Nakon toga će ga tražiti na razini skandinavskih zemalja: Island, Švedska, Danska, Farski otoci. Zanimljivo je da se ovdje Finska ne tretira kao »skandinavska« zemlja. Nakon toga, taksista će potražiti na razini EU, a tek onda dolazi Hrvatska koja će od 1. srpnja smanjiti tu jednu ljestvicu potražnje za radnom snagom, kaže Krstić.