Fešta od prisnaca

Prisnac je kolač kojim su se častili vijećnici još u antici. Ako bi donijeli dobre odluke građani su ih častili prisnacem

Drugi Prisnac fest održan u Zavičajnom  klubu Janko Mitrović u Zelengradu započeo je edukativnim predavanjem koje je  održala dipl. ing. Ana Marušić  Lisac “Oznake izvornosti zemljopisnog podrijetla  prehrambenih proizvoda”.  Marušić-Lisac djelatnica je  “Biotehnikona”, jedinog  ovlaštenog certifikacijskog tijela za oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla hrane  od 2006. godine sa sjedištem u  Splitu. U svojem izlaganju one  je prisutne upozorila što će se  dogoditi ako Hrvatska postane članica EU.
– U onom trenutku kada  postanemo članica, Europa  neće razmaknuti svoje proizvode na policama i reći: Hrvati, evo vam mjesta za vaše  proizvode i za vaša jela na  našim stolovima, nego će se i  te kako truditi zadržati svoje  pozicije koje imaju od ranije, a  mi ćemo morati napraviti dodatni napor i trud da predstavimo našu ponudu, kazala  je Ana Marušić Lisac, naglasivši da imamo sjajno bogatstvo u autohtonim prehrambenim i poljoprivrednim  proizvodima.
Postupak certifikacije
– Hrvatska ima bogatu ponudu tradicijskih jela i pred  nama stoji izazov kako ih što  bolje predstaviti u ugostiteljskim objektima kao i lokalnom stanovništvu, osobito  mlađem, koje možda i ne poznaje takve proizvode i svakako, turistima. Oni su prva  klijentela kojima najbrže  možemo ponuditi naše proizvode. Oni svaki dan jedu, svaki  dan mogu nešto novo probati,  a većina mladih je i voljna  probati nešto novo, istaknula  je Ana Marušić Lisac.
 Na predavanju je bilo govora o postupku tijekom procesa registracije proizvoda koje se danas provodi unutar  Ministarstva poljoprivrede. U  tom procesu je najvažnija specifikacija proizvoda, to jest  način na koji se proizvodi, o  čemu odlučuju sami proizvođači, a dopuštene su i male  modifikacije, s obzirom na recepture. Zaštita lokalnih  proizvoda ujedno je i dobar  marketing dotičnog područja  čega su primjeri paški sir, dalmatinski pršut ili slavonski kulin.
– I proizvod i regija imaju  koristi od toga i to zato jer je to  način razvoja ruralnog područja. Kad je europska regulativa zamišljana i zamišljena za ovo područje, polazište  je bilo u uravnoteženom razvoju regija. Bitno je da nisu  razvijeni samo veliki gradovi,  nego da se razvijaju i dislocirana, ruralna, otočna i planinska područja. Kod nas je,  također osobito bitno zadržavanje dohotka i dodane  vrijednosti u regiji i za regiju,  istaknula je Ana Marušić Lisac koja je okupljenima predstavila potpuni proces certifikacije određenog proizvoda,  primjerice prisnaca kako se on  odvija u trenutačnim zakonskim okvirima. Prikazala je i  četrdesetak sličnih proizvoda  koji postoje kao zaštićeni unutar sustava EU. Ono što je  posebno važno unutar europskog sustava za dobar plasman  nekog proizvoda, naglasila je  Marušić Lisac, je i povijesna  priča vezana uz njega, u čemu  bismo mogli dosta napraviti,  ako bismo pravilno vrednovali  mnoge priče, anegdote i legende, vezane uz hrvatske  prehrambene proizvode i recepture.
Važnost domaćeg  kukuruza
U natjecateljskom dijelu  festivala nastupilo je četrnaest  sudionica i sudionika čije je  prisnace ocjenjivao ocjenjivački sud pod predsjedanjem  Marijana Vrkića. Prije dodjela  priznanja i nagrada, nazočne  je pozdravio gradonačelnik  Obrovca, dr. Ante Župan:
– Ovaj dan se zove Prisnac  fest. Riječ je o izvornom, narodnom jelu, koje je povijesno  i gastronomski vezano za ovaj  kraj. To je i razlog zašto je  udruga “Janko Mitrović” iz  Zelengrada to odlučila dignuti  na jednu višu razinu, istaknuo  je gradonačelnik Župan osvrnuvši se na prisnac kao moguću gastronomsku vrijednost  ovoga kraja u europskim razmjerima. O prisnacu kao  proizvodu, kao i ovogodišnjoj  kvaliteti primjeraka na natjecanju, okupljenima je govorio predsjednik ocjenjivačkog  suda, Marijan Vrkić:
– Prisnac postoji još od antičkih dana. Ako bi vijećnici  donijeli dobre odluke građani  su ih častili prisnacem, kazao  je Vrkić te se osvrnuo na ovogodišnje natjecanje:
– Iako su se ljudi trudili,  kvaliteta je bila nešto lošija  nego prošle godine. Prva je  godina vjerojatno bila izazovna godina i više su se trudili ili  su možda imali bolji materijal.  Kod prisnaca se koristi  pšenično brašno za koru bez  kvasca. U svakom brašnu mora biti malo kukuruznog  brašna, ali ne onog iz trgovine.  Zabranjeno je stavljati vrhnje,  a treba paziti i kod jaja. Ako se  stavi cijelo jaje, prisnac se raspada. Koristi se samo bjelanjak koji steže i drži masu, a  žumanjkom se samo namaže  gornja kora da dobije boju,  kazao je Vrkić i nastavio:
Vara – novi izazov
– Danas svi na komine stavljaju šamot i onda tu stave  peku. Tako se ne može dobro  ispeći donja kora, a donja kora  mora uvijek biti tvrđa nego  gornja, poručio je Vrkić.
Gosti su u Zelengradu  mogli probati i varu, jelo od  kukuruza, boba i čičvarde  koji se šest sati kuhaju u  loncu s pršutom i pancetom,  gulaš od divljači, domaćeg  kozlića lešo, te autohtone  sirove i basu. Nastupio je  KUD iz Bruške, a posebnu  pohvalu zaslužuju najmlađi  članovi organizatora koji su  odjeveni u posebne majice,  gostima stalno bili na usluzi.

Kako napraviti prisnac?

– U tijesto ide samo brašno, voda i sol. Nadjev se radi od skorupa,  bjelanjka, domaćeg kukuruznog brašna od kukuruza s osam redaka  koji je jako bitan da pokupi masnoću od skorupa, basa i mladi sir  škripavac. To se sve zamijesi kao nadjev, poklope se samo rubovi s  brašnom. Na vrhu se premaže žumancem. Peče se ispod peke i  posebnu pozornost treba obratiti donjoj kori kako bi bila dobro  pečena, otkrio nam je Ivica Mitrović.

Prisnac – hrvatski brand

– Organizator je iznimno zadovoljan s ovogodišnjim prisnac festom, kvalitetom prisnaca i brojem natjecatelja. Ove godine se prijavilo 14 osoba i mi se zahvaljujemo svima koji su se natjecali i koji su dali podršku Zavičajnom klubu u namjeri da se prisnac prezentira i digne na višu razinu, kazao je Ivica Mitrović, koji o planovima za budućnost ističe:
– Cilj je na razini države zaštititi prisnac gdje će dobiti oznaku izvornosti. Želimo da ovo jelo nađe svoje mjesto u svim većim restoranima i da postane brand Hrvatske, a ne samo ovoga kraja.

Prvo mjesto Mariji Maši Mitrović

Prvo mjesto sa 109 bodova osvojila je Marija Maša Mitrović.  Drugo mjesto sa 99 bodova osvojila je Zorka Župan, a treće Ksenija  Čirjak. Pobjednice su dobile medalje i diplome te peku i ožeg, kao i  knjigu “Vezilje zadarskoga kraja”, dar Narodnoga muzeja, a pobjednici Mariji Maši Mitrović, pripala je i posebna nagrada – koza.
Pobjednice su potom okupljenima demonstrirale uživo izradu  pravoga prisnaca.