Iskorištenost IPARD-a koče papirologija i neriješeni vlasnički odnosi

Ne mogu reći da sam nezadovoljan iskorištenošću IPARD programa u Zadarskoj županiji, ali može i trebalo bi biti više. Ima dobrih primjera kao što je Ribarska zadruga Omega 3, Paleka iz Zemunika, Sandra Babac. Nije problem napisati projekt i nominirati ga već su problem neriješeni vlasnički odnosi, kaže Segarić

Na području Zadarske županije ugovoreno je 12 IPARD projekata s iznosom ulaganja od 68,3 milijuna kuna te ugovorenim iznosom bespovratne potpore od 42 milijuna kuna.
Do sada je isplaćen jedan IPARD projekt i to u srpnju ove godine, korisniku M.T.O. PALEKA iz Zemunika Donjeg u iznosu od 2,5 milijuna kuna. Korisnik, mesarsko-trgovački obrt, ulagao je u rekonstrukciju i opremanje postojeće klaonice u okviru mjere 103 “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda”.
Nesrazmjer između privatnog i javnog sektora
Ako gledamo vrijednost ugovorene potpore za IPARD projekte onda se Zadarska županija nalazi na 4. mjestu, a ako analiziramo broj projekata po županijama, onda se Zadarska nalazi na 7. mjestu sa 12 ugovorenih projekata.
IPARD pretpristupni fond EU-u u okvir četiri mjere omogućava poduzetnicima i jedinicama lokalne samouprave na ruralnom području da dođu do bespovratnih sredstava u iznosu od čak pedeset posto kod realiziranja svojih projekata. Od dvanaest ugovorenih projekata njih devet su ugovorili mali poduzetnici i zadruge, a tri jedinice lokalne samouprave. Uočljiv je nesrazmjer između privatnog i javnog sektora. Na probleme koje treba riješiti da se jedinice lokalne samouprave bolje uključe u korištenje IPARD programa ukazuju pročelnik UO za poljoprivredu Zadarske županije Danijel Segarić i načelnik Općine Preko Ante Jerolimov.
– Ne mogu reći da sam nezadovoljan iskorištenošću IPARD programa u Zadarskoj županiji, ali može i trebalo bi biti više. Ima dobrih primjera kao što je Ribarska zadruga Omega 3, Paleka iz Zemunika, Sandra Babac. Nije problem napisati projekt i nominirati ga već su problem neriješeni vlasnički odnosi. To je odlučujući faktor zbog kojeg naše općine i gradovi ne sudjeluju u većoj mjeri u IPARD-u, kaže Segarić.
Projekte razlomiti na faze
Na neriješene vlasničke odnose još prije je upozoravala načelnica Općine Lišane Ostrovičke Ivana Dević.
U Lišanima su planirali nominirati projekt uređenja nerazvrstanih cesta, ali sve je stalo kada se vidjelo da se zemljište još uvijek vodi u vlasništvu općenarodnog odbora. Općina Preko potpisala je ugovor za projekt kanalizacije i sustava pročišćavanja otpadnih voda. Tamošnji načelnik Ante Jerolimov upozorava na veliku papirologiju koju treba odraditi, potrebu korištenja konzultantskih usluga. Jerolimov ukazuje na drugi problem IPARD programa zbog čega je ograničena mogućnost javljanja Općina, posebno onih s manjim proračunom.
– Kod IPARD-a bespovratna sredstva se dobivaju tek kada se realizira cijeli projekt. Općine s manjim proračunom nemaju mogućnost doći do novca za investiranje. Prema zakonu mogu se zadužiti najviše dvadeset posto od proračuna. Mislim da bi trebalo projekte razlomiti na faze. Kada se ispuni jedna faza obavi se pregled i ako je sve u redu isplate se bespovratna sredstva. Tu mogućnost IPARD dopušta i trebalo bi je iskoristiti, kaže Jerolimov.