Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Egipćani su bili radostan, a ne mračan narod

11.04.2011. 22:00
Egipćani su bili radostan, a ne mračan narod


Zanimljivo predavanje naziva “Staroegipatska tumačenja smisla života i smrti” održano je danas u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice u Zadru. Nakon kraće pauze predavanje je održano u sklopu kolegija dr. sc. Vande Babić “Mit, obred, običaj” i to u organizaciji Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru i Gradske knjižnice Zadar. Vertovšek je u manje od sat vremena izložio, uz zanimljivu power point prezentaciju, srž staroegipatskih vjerovanja i tumačenja života i smrti. Na samom početku obrazložio je zašto je odlučio održati predavanje baš na ovu temu.
– Htio sam dati prikaz što bi stari Egipćani mogli poručiti nama. Bez obzira na neka druga tumačenja, to je dijelom izvorište europske civilizacije i svjetske baštine. To je upravo bilo na nekakvom razmeđu, za Egipćane nije postojao pojam istoka i zapada, čak ni u Grčkoj nije postojala ta podjela na današnji način. U ovom staroegipatskom smislu postoji jedna univerzalna kulturna baština čovječanstva koja zapravo postoji u određenim verzijama prilagođenim klimatološkim, socijalnim, ekonomskim, regionalnim odnosima. Razlike zapravo potvrđuju sličnosti, da smo svi mi ljudska bića i da svi mi zapravo kad razmišljamo o životu ili smrti imamo slične postavke bez obzira kako one drugačije izgledaju, istaknuo je Vertovšek.
Tijekom predavanja, koje je posjetio veliki broj studenata, bilo je riječi od staroegipatskoj mitologiji i povijesti, pronalasku i dešifriranju hijeroglifa, nekim egipatskim božanstvima i mitovima o postanku te o tome kako su Egipćani doživljavali život i smrt. Tako je Vertovšek istaknuo kako postoji kriva predodžba da su Egipćani bili tmuran i mračan narod te kako su oni upravo suprotno bili radostan narod kod kojeg nije bilo straha od smrti. Za njih smrt je bila samo prelazak na drugu razinu. Osim što su o staroegipatskoj kulturi mogli slušati studenti su mogli i opipati repliku kamena iz Rozette/Rašida na kojoj su pronađeni prvi hijeroglifni zapisi, a koju je Vertovšek donio iz Egipta.
Predavanje je završilo s nekoliko pitanja, a studente je uglavnom zanimala literatura u kojoj mogu saznati više o ovim temama, ali i vječni misterij piramida. Za kraj pozvali su Vertovšeka na novi susret s nekom drugom temom.