Koračević: Jedina šansa nam je EU

Slika korisnika admin
Sebastian GOVORČIN
Dr. Ljiljana Klarin, Zlatko Koračević, Denis Barić i Petar Baranović

Dalmatinski savez za otoke organizirao je sinoć Okrugli stol pod nazivom Položaj i status hrvatskih otoka u EU. Na okruglom stolu u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice u Zadru govorili su: predsjednik Dalmatinskog saveza za otoke Denis Barić, predsjednik Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo u Hrvatskom saboru Zlatko Koračević, dogradonačelnik Šibenika i član pregovaračkog tima za 13. poglavlje (ribarstvo) Petar Baranović i predsjednica Zbora liječnika u Zadru dr. Ljiljana Klarin.

- Godinama upozoravamo da Hrvatska jednakih šansi znači da se uvjeti života na otoku moraju upravo kroz mehanizme vlasti, bilo središnje, regionalne ili lokalne, izjednačavati s uvjetima života na kopnu. Ulaganja u hrvatske otoke iznosila su  2007. godine 1,889.357.751,89 kn, 2008. godine 1,680.683.121,10 kn, a 2009.  1,479.264.240,01 kn.

Izgraditi heliodrome na otocima

 Da bi se obnovilo gospodarstvo na otocima potrebno je osnivanje zadruga za zajednički nastup prema EU. Smanjiti, odnosno subvencionirati poreze i doprinose za otočke poslodavce. Umanjiti cijenu prijevoza trajektima za otočke poslodavce te uvesti potpore na razliku cijene goriva. Sve to bi, u suradnji države i banaka, trebalo dovesti i do dobivanja brzih i povoljnih kredita, govorio je između ostalog Denis Barić.

Dr. Klarin je rekla da je zdravstvena i socijalna skrb na otocima više pitanje komunikacija nego kadrova kojih inače nedostaje i na kopnu. Posebice se to odnosi na udaljene otoke zadarskog arhipelaga. Stoga se u posljednje vrijeme dosta govori o telemedicini.

- Postavljena je oprema na udaljene otoke. No, potrebno je opremiti brze brodove, a posebice izgraditi heliodrome na svakom našem naseljenom otoku. S tim u svezi, najavljena je nabavka nekoliko brodova, a pitanje financija ne bi trebalo biti primarno, jer svaki ljudski život je vrjedniji od svega, rekla je dr. Klarin koja je ukazala i na lošu stranu tranzicije koja je dovela do pogoršanja života na otocima, osobito kod ljudi starije životne dobi. Zbog toga se sve više daje prednost servisima, kao izvaninstitucionalnoj skrbi.

U Lamjani samo 25 radnika

Petar Baranović je naglasio da je trenutačno puno manja glavobolja ishod EU pregovora od stanja u hrvatskom ribarstvu. Ipak uspjelo se u pregovore unijeti pojam tzv. tradicijskog ribolova za vlastite potrebe koji je preduvjet opstanka na otocima. Po Baranoviću neophodno je stvoriti radne pretpostavke, ukinuti nepotrebna davanja, a onda pristupiti kodeksu da se iz mora vadi samo ono što treba.

Zlatko Koračević je ukazao na potpuno nefunkcioniranje države, što najbolje oslikava činjenica da je za potpore u poljoprivredi u posljednjih deset godina isplaćeno 13 milijardi kuna, a da je poljoprivredna proizvodnja manja za 20 posto.

- Jedina šansa nam je EU. Kada je Poljska ulazila u EU, ušla je s potporom od svega 52 posto jer su najveći euroskeptici bili seljaci. Danas je u Poljskoj potpora EU 72 posto, jer su Poljaci iskoristili 130 posto EU fondova. Kod nas postoji program IPARD koji je od 2007. do 2010. predvidio 125 milijuna eura. Od tog novca mi smo iskoristili svega 6,5 posto, rekao je između ostalog Zlatko Koračević.

Poznati zadarski HNS-ovac ilustrirao je gospodarsku situaciju na zadarskim otocima primjerom remontnog brodogradilišta u Lamjani na otoku Ugljanu.

- Nekad je u Preku radnički trajekt dočekivalo 6 autobusa koji su vozili za Lamjanu. Danas u Lamjani radi svega 25 radnika, rekao je na kraju Nenad Santini uz podatak da je 60-ih godina prošlog stoljeća na hrvatskim otocima bilo 67 pogona za preradu ribe, a da ih danas ima svega 4.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno