Prema jednom istraživanju provedenom u Britaniji, čak trideset posto studenata čine studenti s disleksijom, što podrazumijeva: teškoće s čitanjem, neugoda pri čitanju na glas, gubljenje redaka za vrijeme čitanja, nedostatak vremena prilikom pisanja ispita, eseja i slično
Slaveći treću godišnjicu uspješnog rada Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru u srijedu je u multimedijalnoj dvorani novog sveučilišnog kampusa organiziralo predavanje prof.dr.sc. Mirjane Lenček s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu naslovljeno „Disleksija kod studenata”. Prije predavanja koje je, sudeći po broju okupljenih studenata, izazvalo veliko zanimanje prikazan je dio dokumentarnog filma o disleksiji. Kao što su iz Studentskog savjetovališta najavili, profesorica Lenček je nastojala odgovoriti znaju li studenti i profesori prepoznati radi li se o svakodnevnim problemima čitanja ili o disleksiji, kako razlikovati nečitak rukopis od rukopisa disleksične osobe, u kojoj mjeri disleksija može otežati studiranje i kako se može pomoći studentima koji imaju disleksiju. Inače, profesorica je vodila uspješan Tempus projekt na temu podrške studentima s disleksijom.
Disleksija nije bolest
Govoreći o problemima s kojima se susreću osobe s disleksijom, a koje u našoj zemlji još uvijek proizlaze iz nedovoljnog razumijevanja i prihvaćanja njihovih poteškoća od strane okoline i institucija, Mirjana Lenček je predočila rezultate niza istraživanja koje su provele neke europske zemlje, ali i nekoliko istraživanja koja su pod njezinim vodstvom provedena u Hrvatskoj, osobito među studentskom populacijom. Skrenula je pažnju na činjenicu kako osobe s disleksijom nemaju problema samo s čitanjem tekstova, već i s čitanjem različitih mapa, karata, sata, prometnih znakova.
– Disleksija nije bolest, simptom zaostajanja, lijenost, rezultat nedostatka pažnje. Ona ne nestaje sa sazrijevanjem osobe niti s produžavanjem vremena učenja. U svijetu postoji oko 30 milijuna osoba s disleksijom i one unatoč teškoćama uspijevaju doseći visokoškolsko obrazovanje, posebno u sustavima u kojima za njih postoji dobro organizirana podrška kao što je slučaj sa zemljama kakve su, primjerice, Velika Britanija ili Nizozemska. Prema jednom istraživanju provedenom u Britaniji čak trideset posto studenata čine studenti s disleksijom. Osobe s disleksijom imaju, naravno, neke „jake” i neke „slabe strane”. Od njihovih „jačih strana” valja izdvojiti jaki predodžbeni kapacitet, originalnost i kreativnost, dobar vizualni kapacitet, značajan kapacitet globalnog razumijevanja, sposobnost intuitivnog donošenja odluka, izražen umjetnički način mišljenja, dobre socijalne vještine i dobra prostorna percepcija.
Poboljšati status disleksičara
Stoga i ne čudi da su studenti s disleksijom najčešći na umjetničkim ili arhitektonskim studijima. Od „slabih strana” ističu se teškoće s čitanjem, neugoda pri čitanju na glas, gubljenje redaka za vrijeme čitanja, nedostatak vremena prilikom pisanja ispita, eseja i slično, teškoće s planiranjem i strukturiranjem pisanog rada, neuspjeh na pismenim ispitima, otežano ispitivanje pisanih materijala kakvi su, primjerice, različiti administrativni obrasci i upitnici, puno pravopisnih grešaka pri pisanju, nesigurnost određivanja lijeve i desne strane, nesnalaženje na geografskim kartama ili pronalaženje puta u nepoznatim mjestima, zbunjenost pri izlaganju… Mi smo provodeći anketu među više od 1600 studenata zagrebačkog sveučilišta i došli do broja od 39 osoba koje bi mogle imati disleksiju. Vodeći se prema studijama iz inozemstva usredotočili smo se na fakultete kakvi su arhitektura, likovna akademija, dramska akademija i dizajn. Naravno, željeli smo im pomoći i poboljšati njihov status. Ono što je zajedničko svim studentima s disleksijom je njihova silna upornost, kazala je, između ostalog, na zanimljivom predavanju praćenom video projekcijom profesorica Lenček.
najnovije
najčitanije
KK Zadar
Reakcije trenera
Kvar semafora i ziceri odnijeli priliku za majstoricom
Hrvatska
SDP
Siniša Hajdaš Dončić nezadovoljan rezultatom SDP-a na nacionalnoj razini
Županija
radionica
U ponedjeljak se održava ekološka radionica Čistog otoka namijenjena virskim mališanima i svim građanima otoka Vira
Zadar & Županija
OSEBUJAN NASTUP
Gradonačelnik Benkovca na otvorenju Doma kulture spominjao zmajeve, zlonamjernike i Boga: Naše rodoljublje je kršćansko
KK Zadar
ABA liga, doigravanje
Budućnost poslala regionalnu sezonu Zadra u prošlost
Zadar
U CARSTVU SIRA
GLIGORA O ŠIRENJU PROIZVODNJE: ‘Čobani će biti Nepalci, plan je da stado sirane naraste do tisuću ovaca…’
Zadar
pojačan promet
OBAVIJEST MORH-a Kroz Zadar će proći hrvatska i španjolska vojna vozila, očekuju se gužve
Zadar
POČIVAO U MIRU
OD ‘SKITE’ SE OPRAŠTAJU BROJNI ZADRANI: ‘Veliki košarkaški virtuoz, zaljubljenik u košarku…’
Nogomet
MOHAMMED ALIYU OKECHUKWU
Nigerijac s biogradskom adresom: ‘Ako igraš u Hrvatskoj, moraš govoriti hrvatski’
Županija
velika stvar