Nadamo se da će naš projekt ploviti morima Mediterana i svijeta

Ove godine prvi puta idemo u Senj, na Vir, Marinu pored Trogira i Postiru na Braču. Želja nam je da ubuduće plovimo i više od 14 dana, jer sve više gradova i mjesta žele naš program koji je svake godine sve kvalitetniji i bogatiji kulturnim sadržajima

Kao idejni začetnik vrlo uspješnog projekta MasterCard Brod knjižara – Brod kulture, a to je jedan od najvećih kulturno-turističkih projekata tijekom ljeta, naš sugovornik Igor Gerenčer može puno toga reći o koncepciji, novim idejama, dosadašnjim postignućima, ovogodišnjoj zemlji partneru… Pa, krenimo redom.
Unaprjeđenje kulturnog turizma
Pripreme za ovogodišnju turneju MasterCard Brod knjižara – Brod kulture već idu punom parom. Ima li ovogodišnja ruta odstupanja od svoga uobičajenog pravca? Kako određujete svoj “red plovidbe”?
– MasterCard Brod knjižara – Brod kulture ove godine zaplovit će šesti put 28. srpnja i u 14 dana oplovit ćemo 14 gradova i mjesta na Jadranu. Naša polazna luka je ponovo Krk, a završna Makarska. Svake godine dobivamo pozive od novih Turističkih zajednica, u kojima nismo bili do sada. Izlazimo u susret pozivima, ali nam je ujedno i žao što moramo odbiti gostovanje u mjestima u koje smo dolazili više puta. Ove godine prvi puta idemo u Senj, na Vir, Marinu pored Trogira i Postiru na Braču. Želja nam je da ubuduće plovimo i više od 14 dana, jer sve više gradova i mjesta žele naš program koji je svake godine sve kvalitetniji i bogatiji kulturnim sadržajima. No, nažalost još uvijek nisu vremena za veći iskorak u tom pogledu zbog financijskih razloga, ali mi smo uvjereni da ćemo u budućnosti ploviti i duže od 14 dana i obići cijelu našu obalu i otoke. O nama se puno piše i govori i preko granica naše zemlje. Prije mjesec dana imali smo sastanak s jednim velikim međunarodnim Institutom za kulturu i turizam koji su nas prepoznali kao kvalitetan kulturno-turistički projekt i uskoro ćemo s njima potpisati sporazum o suradnji čime otvaramo vrata projektu u svijet te se nadamo da će u budućnosti naš projekt, koji je jedinstven u svijetu, ploviti ne samo po hrvatskoj obali već morima Mediterana i svijeta. Ali, ostavimo te snove za budućnost.
U svome radu sve više stavljate naglasak na unapređenje kulturnog turizma. Ipak, neki u vama vide samo putujuću knjižaru i pokušaj da se i u turističkoj sezoni zaradi na prodaji knjiga. Je li to zaista suženo gledanje na vaš projekt?
– Da, to je zaista vrlo suženo gledanje na naš projekt. Izvorno, u samom početku, imali smo socijalni cilj, dovesti knjige na otoke i mjesta gdje ne postoji knjižarska mreža, no tijekom godina naša turneja brodom izrasla je u veliku i značajnu kulturno-turističku manifestaciju. U zadnje tri godine nismo “putujuća knjižara” kako nas poneki vide, već smo Brod kulture, kojem je za cilj unapređenje kulturnog turizma na Jadranu. To smo i dokazali našim programima. Knjige su naravno ostale kao dio naše ponude, ali kao prvenstveno prodajna izložba knjiga, velikim dijelom usmjerena na promociju autora koji plove brodom. Ove godine s nama će na brodu ploviti 22 pisca koji će se smjenjivati svaka četiri do pet dana pa je logično da se njihove knjige promoviraju uz brod na štandovima, a ujedno posjetitelji mogu nesmetano se družiti s njima, a oni će ima rado potpisati knjigu koju kupe. Uz njih na brodu će gostovati po jedan dan još najmanje toliko autora. O zaradi tu nema govora jer su troškovi logistike i ljudi preveliki da bi se od prodaje knjiga, koje su na brodu uvelike snižene, moglo govoriti o nekom profitu. Programsko vijeće projekta našu manifestaciju priprema po devet mjeseci kako bismo domaćim i strnim gostima predstavili dio kulturne ponude koju ima Hrvatska. Tako smo uvrstili u program kazališne predstave, književne promocije, dječje literarne radionice s književnicima, radionice plesa, koncerte. Novost ove godine će biti Poetry Box koji će biti atrakcija za domaće i strane goste. Uz to neki autori pripremaju i posebne promocije. Tako će i djeca ove godine moći vidjeti na primjer promociju dječje knjige uz igrokaz.
Slovenija – zemlja partner
Ove godine, uz sve nabrojano imamo prvi puta i zemlju partnera – to je Republika Slovenija iz koje nam dolaze slovenski pisci koji će se tijekom turneje predstaviti našoj publici. Ideja zemlje partnera nastala je iz potrebe da povezujemo kulture zemalja te da se naši pisci povezuju sa stranim. Dosadašnja gostovanja stranih pisaca na brodu urodila su brojnim novim prijateljstvima pa i gostovanjima naših pisaca u tim zemljama i obrnuto. No, kako je to do sada bilo samo neformalno, ovim putem suradnja postaje puno snažnija i veća. Zahvaljujući Javnoj agenciji za knjigu iz Ljubljane i Veleposlanstvu Republike Slovenije iz Zagreba suradnja prve zemlje partner će biti dobar početak za takvu međunarodnu suradnju pisaca, ali i povezivanja kultura uopće. Odabir Slovenije, kao prve zemlje partnera, bio je logičan jer su nam najbrojniji gosti upravo turisti iz Slovenije.
Ne smijemo zaboraviti i izuzetnu suradnju s turističkim zajednicama mjesta koji su aktivno uključeni u program i to predstavljanjem kulturne baštine mjesta, lokalnih pisaca, starih obrta, nastupa klapa i KUD-ova tako da je naš program zaista bogat i traje cijeli dan.
U prošle dvije godine imali ste i kvalitetne dramske izvedbe. Dramu Ludwiga Bauera vidjelo je navodno više ljudi nego što tako kvalitetno kazališno djelo vidi publika u Zagrebu u cijeloj sezoni. Slično je bila i s prethodnom izvedbom Calderona. Možete li i ove godine ponuditi nešto na toj razini?
– Doista, imali smo vrlo kvalitetne dramske tekstove koji su bili izvedeni na optimalnoj razini, dakle: u skladu s okolnostima, od prekrasne i prepunjene ljetne pozornice na Rabu do malog trga u Šibeniku, ili prostora crkve u Makarskoj. Uspjeh je bio zaista neusporediv s bilo čime u kazališnoj sezoni u Zagrebu. Mi imamo dva glavna cilja: kvalitetan dramski tekst i razina koja ne ide nisko, ali je dovoljno komunikativna da privuče i one koji su samo u prolazu. Mislim da to ostvarujemo i ove godine. Podloga drame ovaj put je Bauerova bajka koja je objavljena u knjižnom obliku, a sada su se profesionalni lutkari prihvatili dramatizacije i inscenacije koja je maksimalno atraktivna i udovoljava ovim zahtjevima koje sam spomenuo. Mogu još samo spomenuti da to vodi Morana Dolenc, mlada lutkarica, koja je diplomirala u Francuskoj, a čija se predstava Femme Fadale, s Jelenom Radan u glavnoj, naravno pjevačkoj ulozi s velikim uspjehom upravo prikazuje u kazalištu Knap. To je predstava koja privlači i odrasle i djecu pa sam siguran da uspjeh neće izostati.
Suradnja i povjerenje
Finaciranje kvalitetnih programa sve je teže. Vi nalazite sponzore među najsnažnijim gospodarskim subjektima. Može li se sve u ovoj sferi prepustiti njima?
– Naš vjeran partner godinama je MasterCard Europe koji nas je prepoznao kao jedan od najvećih kulturno-turističkih projekata tijekom ljeta. Njihova pomoć je neprocjenjiva, ne samo financijska već i savjetodavna pa zajednički razmišljamo kako obogatiti kulturno-turističku ponudu, dakle to nije samo sponzor nego i partner u projektu. Povjerenje je bitno, i mi se zaista trudimo opravdati sva ulaganja u projekt i to se pokazalo ključno u tako dugoj i odličnoj suradnji između nas i MasterCard Europe kompanije. Vjerujemo da će se ta suradnja nastaviti godinama i da ćemo zajednički pridonijeti na promociji hrvatske kulture i turizma.
Naš projekt je izuzetno skup jer kao prvo nismo stacionirani na jednom mjestu. Mi plovimo 14 dana i gostujemo u 14 gradova i nikada program nije isti jer uz naš program tu je i program Turističkih zajednica što sve treba koordinirati u cjelovitu priču. Uz to mi niti jedan program ne naplaćujemo. Svi programi besplatni su za publiku, i kazališna predstava i koncert te sve što nudimo. Puno ljudi je uključeno u projekt, gotovo 40 osoba različitih profesija radi prije i tijekom turneje kako bismo proizveli kvalitetan program koji će biti zanimljiv publici. Točno je da je sve teže, pogotovo ove godine, pokriti sve troškove projekta, no nadamo se da će se pojaviti i druge kompanije koji će prepoznati naš projekt kako bismo mogli ostvariti naše ciljeve i programe.
Uz to, financijski su nas pomagali, do ove godine, manjim sredstvima Ministarstvo kulture te Ministarstvo turizma. Ove godine potpora Ministarstva kulture je po prvi puta izostala, te smo pomalo razočarani jer smatramo da zaista puno doprinosimo u promociji hrvatske kulture, a kako smo napomenuli od ove godine uveli smo i zemlju partner, što će biti od sada stalno u našem programu. Iako su ta sredstva Ministarstva kulture bila zaista mala u odnosu na cijeli trošak projekta, svaka financijska pomoć utječe na naše programe. Ministarstvo turizma još nije objavilo za ovu godinu rezultate natječaja, ali se nadamo da njihova pomoć neće izostati. Vjerujemo da ćemo dokazati i ove godine i narednih da proizvodimo ozbiljne i kvalitetne programe pa će i sredstva obiju Ministarstava biti snažnija. Uz to planiramo aplicirati i na programe EU, uz pomoć stranih partnera i kao i suradnju sa spomenutim međunarodnim Institutom za kulturu i turizam kako bismo naš projekt podigli na međunarodnu razinu, iako već i sada to jesmo, ali cilj nam je proširiti suradnju diljem izvan Hrvatske jer smo jedinstven na svijetu kulturno-turistički projekt.
300 priča u mjesec dana
Natječaj MasterCard Broda knjižare – Broda kulture za kratku priču ulazi u završnu fazu i čini se da je sve ugledniji. Prema nekim podacima i ove godine dolaze na natječaj priče ne samo iz cijele regije nego i izvan našeg neposrednog susjedstva. Dakle, interes pisaca postoji, pa čak i velikog broja afirmiranih književnika. Pitanje je ipak doprinosi li ta akcija ozbiljnije razvijanju navike čitanja? Koliko se vašom turnejom populariziraju istinski dobri pisci?
– Na natječaj je pristiglo više od 300 priča u samo mjesec dana, što govori da smo u samo tri godine postigli da je natječaj jedan od najznačajnijih u ovom dijelu svijeta. I to ne samo brojem, nego kvalitetom i imenima. Uz brojne anonimne autore koji pokušavaju pisati kratku priču, koja je po meni jedna od najtežih formi, javljaju nam se etablirana imena iz svijeta književnosti, ali ne samo iz Hrvatske nego i iz regije i svijeta. Točno je da svake godine dobivamo sve više priča s raznih strana svijeta, vjerujemo iz tri razloga – prvi je što o nama pišu strani mediji, a drugo tu su društvene mreže koje u minuti pronose vijesti, a treće, što pobjednik natječaja plovi s nama i dobiva priliku za veliku promociju.
Naša zbirka priča “20+1 najbolja priča za ljeto” postala je svojevrsni suvenir s broda i mi smatramo da i knjiga može biti suvenir s ljetovanja. Ove godine, uz tiskano izdanje knjige, prvi puta zbirku ćemo objaviti i u elektronskom obliku na HT-ovoj Planet 9 Internet knjižari pa će biti dostupnija svima na svijetu.

Red plovidbe

28. 7. (subota) – KRK
29. 7. (nedjelja) – SENJ
30. 7. (ponedjeljak) – RAB
31. 7. (utorak) – PAG
1. 8. (srijeda) – STARIGRAD PAKLENICA
2. 8. (četvrtak) – VIR
3. 8. (petak) – SVETI FILIP I JAKOV
4. 8. (subota) – ŠIBENIK
5. 8. (nedjelja) – MARINA
6. 8. (ponedjeljak) – TROGIR
7. 8. (utorak) – VIS
8. 8. (srijeda) – POSTIRA
9. 8. (četvrtak) – JELSA
10. 8. (petak) – MAKARSKA