Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Nestašica meda pogodila Hrvatsku

Autor: Valentina Mlađen

11.09.2009. 22:00
Nestašica meda pogodila Hrvatsku


Zbog suše i nedostatka sezonskih biljaka od kojih bi se pčele trebale prehranjivati, ne dolazi do razvoja mladih pčela te prijeti velika opasnost od masovnog ugibanja pčelinjih zajednica, upozorava Krsto Bukvić
Od trenutka kada pčele nestanu čovječanstvu će ostati još četiri godine života, rekao je jednom prigodom Albert Einstein, veliki fizičar i genijalac koji je imao uvid u budućnost. Posljedice možda ne bi bile baš toliko drastične, ali u svakom slučaju svijet bi se našao u velikim problemima. Iako se o problematici proizvodnje meda i nestanku pčela zadnjih nekoliko godina piše po svim medijima, ona je opasno kulminirala do kritične točke za proizvođače. Nastala šteta mogla bi se osjetiti u svim segmentima, od proizvođača preko otkupljivača pa konačno i među potrošačima ove sirovine.
Pogubne promijene
Zadarski pčelari preseljavaju svoje pčele s područja Like i Velebita u Zadar, no nisu sigurni što ih očekuje. Kako bismo saznali više o ovom problemu razgovarali smo s Krstom Bukvićem, predsjednikom braniteljske pčelarske udruge Apis Dalmacija, ali i s još nekoliko iskusnih pčelara: Zlatkom Elvedžijem, Draženom Čuljatom i Goranom Pavićem iz istoimene udruge te sa Žarkom Perdijićem, pčelarom s omiškoga područja.
– Ova godina je katastrofalna za našu proizvodnju. Uz problem koji se javlja zbog pošasti, pčelinje bolesti koja hara svijetom, došlo je i do klimatoloških promjena koje su dovele do ove situacije. Imali smo proljeće koje je bilo izuzetno nepovoljno zbog puno kiše, a na to se nadovezuje prošlogodišnje proljeće sa slabim, tj. nedovoljnim razvojem pčelinjih zajednica koje nisu bile dovoljno velike da iskoriste pašu.
Ipak onda je došao daleko najgori problem, tj. rast temperatura i zapaljujuće suše. Laički rečeno, imate cvijet koji luči nektar samo tri dana iako on cvjeta i po dvadesetak dana. Ako u ta tri ključna dana dođe do visokih temperatura koje sve zapale, onda doslovno nemate ništa, pojasnio nam je samo dio problema Bukvić.
Poremećen razvoj
 Cijela situacija još je ozbiljnija kad se uzme u obzir da se na ove probleme nadovezuju novi. Kako je cijeli razvoj pčela poremećen ove godine, prognoze za nagodinu još su gore. Zbog predugog razdoblja bez pčelinjeg legla koji sada imaju nema pčelinje paše, a prema tome nema ni dotoka cvijetnog praha zbog čega ne dolazi do razvoja pčelinje zajednice. Cijela iduća godina je pogubna jer će pčela u iduću godinu ući prestara i preslaba, dok bi prema normalnom ciklusu trebalo doći do stvaranja zimske pčele koja je izdržljivija i spremna na skupljanje peludi u zimskim uvjetima.
Problem koji imaju pčelari Zadarske županije zapravo je globalni problem koji je zahvatio čitavu Hrvatsku, što pokazuju i rezultati velikih proizvođača meda.
– Ovih dana zvala me jedna tvrtka iz Zagreba i moli me ima li bilo tko bilo gdje meda, jer je za potrebe tvrtke osigurano tek 70 posto. Jedna još veća tvrtka iz Zagreba za svoje potrebe na tržištu je osigurala samo 50 posto meda, a nama najbliža tvrtka iz Splita osigurala je doslovno samo dva do tri posto meda za potrebe svoga tržišta. Mi za našu zadrugu imamo tek toliko meda da možemo pokriti našu trgovinu od 12 kvadrata, iznio je zabrinjavajuće podatke Bukvić. Osim nedostatka meda ovakav problem mogao bi dovesti do problema puno većih razmjera. Tvrtke koje nisu osigurale dovoljne količine meda koje su trebale imaju višak radnika koje će morati početi otpuštati. Splitska firma Dalmed već je otpustila deset radnika zbog ovog problema. Jedno od rješenja mogao bi biti uvoz, ali iz Avisa nam objašnjavaju da je to slaba mogućnost, jer meda nema ni na globalnom tržištu. U samoj zadruzi dobili su na ponudu ugovor vrijedan 4,300.000 milijuna eura za izvoz meda od tvrtke iz Njemačke, ali nisu im mogli ponuditi med zbog ozbiljne situacije. Zbog ove situacije može doći do masovnog otpuštanja radnika, ali očekuju nas i drugi problemi kao što je poremećaj bioraznolikosti jer bez pčela nema oprašivanja biljaka. Zbog suše i nedostatka sezonskih biljaka od kojih bi se pčele trebale prehranjivati ne dolazi do razvoja mladih pčela te prijeti velika opasnost od masovnog ugibanja pčelinjih zajednica. Stare pčele koje prežive zimu na ljeto će biti nesposobne za prikupljanje peludi. Uz sve probleme s kojima su se suočili hrvatski i zadarski pčelari problem nastaje i u državi koja pčelare ne shvaća kao ozbiljne robne proizvođače iako se godišnje u Hrvatskoj proizvede nekoliko tisuća tona meda.
Kriza koja je pogodila proizvođače i otkupljivače mogla bi se štetno odraziti i na potrošače. Kako su u zadruzi uspjeli proizvesti dovoljno meda za potrebe svoje trgovine odlučili su da cijene neće dizati. Ipak strahuju da ne bi došlo do uvoza inostranog meda koji će se prodavati pod dalmatinski med. Za pravi dalmatinski med dokazano je posjedovanje određenih svojstava koja rijetko koji med posjeduje i kao takav je izuzetno kvalitetan i cijenjen, a ako dođe do uvoza strani med bi se mogao prodavati ne samo pod dalmatinski med nego i po cijenama po kojima se dalmatinski med prodaje.
 Rehabilitacija pčela nije moguća nikakvim umjetnim putovima nego jedino ako se rehabilitira priroda. Omiški pčelar Žarko Perdijić istaknuo je kako se bavi s pčelarstvom od malih nogu i sada s bratom ima oko 500 košnica. Do sada, ako bi zakazalo proljeće, to bi nadoknadila jesen, ali zakazala je cijela godina. Godina se više ne može spasiti, a zbog rane jeseni prognoze su loše i za zimu. Za sada se pčelari ne mogu nikako osigurati kako bi nadoknadili svoje gubitke, jer osim poticaja koji im se smanjuje iz godine u godinu njih ne veže nikakav ugovor s otkupljivačima, a država im za sada ne želi priznati nikakvu elementarnu nepogodu.
Cijene i ucjene
– Nikakvi ugovori između nas i otkupljivača ne postoje. Sve se dogovara onoga trenutka kada je med gotov i to na način tko koga uhvati. Cijena meda je do nedavno bila od 10 do 12 kuna, a kila šećera koji je hrana za pčele košta 12 kuna. Sada se situacija nešto okrenula i to samo zbog nestašice meda. Kila je sada recimo 40 kuna, ali tu dolazi do različitih ucjena pa tako dobijemo isplatu na rate kroz dvanaest mjeseci što onemogućava daljnje ulaganje, objasnio je Zlatko Elvedžija, pčelar iz Apisa.
U normalnim godinama zadruga Apis Dalmacija proizvede 30 do 35 tona meda, ove godine nisu proizveli ni osam tona meda. Računajući da je jedna kila 40 do 60 kuna ogroman gubitak osjete ne samo pčelari nego i država osobito s porezom od 23 posto.
 Iako sam Krsto Bukvić nakon trideset godina rada s pčelama razmišlja o odustajanju, ako i iduća godina donese ovako poražavajuće rezultate, ostali pčelari ne namjeravaju odustati, ali niti ne vjeruju da bi bilo tko mogao odustati od toga posla. Za njih pčelarstvo nije samo posao nego i način života. Pčelari se nadaju da će njihove probleme prije ili kasnije ipak netko čuti, samo se nadaju da to neće biti prekasno i da će se uvidjeti vrijednost proizvodnje meda.