Trogodišnji moratorij na lov tuna u Sredozemlju?

U cilju zaštite tune predlaže se uvođenje moratorija u trajanju od tri godine. Alternativa je generalno smanjenje ulovnih kvota za 50 posto ili lovostaj za vrijeme mriješćenja
U Maroku se sljedećeg tjedna održava veliki i izuzetno značajan međunarodni skup koji bi mogao rezultirati dalekosežnim posljedicama za hrvatsko morsko ribarstvo i marikulturu. Ne za čitavo, ali za njegov značajan i najvitalniji dio. Grad Marrakech domaćin je godišnje konferencije ICCAT-a – Međunarodne komisije za zaštitu plavoperajne tune. Podsjetimo, takva je konferencija prije dvije godine održana u Dubrovniku i na njoj su donesene značajne restrikcije za lov tuna, s time što je hrvatska delegacija za naše tunolovce i uzgajivače tuna uspjela izboriti poseban status. Sada, uoči konferencije u Maroku najavljuju se nove, još drastičnije restrikcije.
Na konferenciji u Dubrovniku donesena je odluka o velikom smanjenju ulova tuna u Sredozemlju, s tadašnjih 32.000 tona ukupan godišnji ulov postupno treba smanjiti na 17.000. Hrvatska je za 2008. godinu dobila kvotu od 833,08 tona, 2009. – 803,85 i 2010. – 745,39 tona. U prvih šest mjeseci ove godine, razdoblju u kojemu je dozvoljen lov tune na Sredozemlju, hrvatski su tunolovci ispunili kvotu, a sredinom listopada nadležno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donijelo je odluku o zabrani lova tuna do kraja godine, jer je ispunjena kompletna kvota.
Tuna je opasno ugrožena
U svjetskim morima i oceanima populacija tune stalno se smanjuje. Tune su ugrožene! Ovaj apel stalno se upućuje s raznih strana svijeta. Posebno je ugrožena plavoperajna tuna, a ta je stanovnik i našeg, Jadranskog mora. S druge strane potražnja njena mesa na tržištu raste. Takve dvije krajnosti nemoguće je pomiriti. Ne uspijevaju u tome ni konferencije ICCAT-a prema kojima se upućuju veliki pritisci i drastični zahtjevi, kaO i predstojećoj konferenciji, a neki od njih sigurno će biti usvojeni.
Prva od mjera što se predlažu u cilju zaštite tune jest uvođenje moratorija na lov tune u Sredozemlju u trajanju od tri godine. Alternativa ovoj mjeri moglo bi biti generalno smanjenje ulovnih kvota za 50 posto ili lovostaj za vrijeme mriještenja. Mr. Miro Kučić, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe Hrvatske gospodarske komore, bit će jedan od sudionika Konferencije ICCAT-a. Očekuje tešku raspravu i velike pritiske.
– Lovostaj za vrijeme mriještenja nama bi najviše odgovarao. Mi to tražimo već deset godina, na svakoj konferenciji hrvatska delegacija iznosi taj prijedlog. To je jedini način zaštite. Broj mrijesno sposobnih jedinki drastično se smanjio, stok tune opasno je ugrožen. Unaprijed znam kakve će biti reakcije, to neće prihvatiti zemlje EU.
Mnogi će nastradati
 Kučić dodaje kako je u cjelokupnom tunolovu Jadran posebna kategorija.
– Kraći lovostaj čak nas ne bi drastično pogodio, dvije godine mogli bismo podnijeti. Najgore od svega za nas bi bilo smanjenje ionako male lovne kvote za 50 posto. To bi pogodilo cjelokupno hrvatsko ribarstvo upozorava Kučić.
Tunolovom se u Hrvatskoj bave 34 broda, među kojima je i pet velikih, novosagrađenih iz državnog programa obnove i modernizacije flote. U vrijeme lovostaja za tune, u drugoj polovici godine, ta flota ne miruje. Brodovi se preorijentiraju na lov male plave ribe. Smanjenjem kvote za tune pojavio bi se dvostruki problem. Kavezi za uzgoj tuna ostali bi poluprazni, jer je teško povjerovati da bi se na međunarodnom tržištu mogle kupiti dovoljne količine živih tuna. Pitanje je i kakva bi im bila cijena, našim uzgajivačima značajno bi se povećali troškovi, uspješnost poslovanja izravno bi došla u pitanje. Drugi problem imao bi još šire razmjere, ugrozio bi mnoge ribare – plivaričare koji love malu plavu ribu. Uzgajališta tuna veliki su potrošač njihove lovine. Sa smanjenom količinom tuna u kavezima potražnja bi se značajno smanjila. Istodobno, na tržištu bi se mogle nuditi još veće količine plave ribe jer će, u nemogućnosti lova tuna, nju loviti i brodovi tunolovci. Stradao bi cjelokupni lanac hrvatskog ribarstva. Situacija je tim nepovoljnija kad se zna da od cjelokupnog hrvatskog izvoza ribe i ribljih prerađevina 70 posto otpada na tune.

 MITSUBISHI NAJJAČI U BIZNISU S TUNAMA

U krugovima ljudi bliskih tunolovu tinja nada da drastični prijedlozi na konferenciji u Maroku ipak neće proći. No, veliki su lobiji u tom poslu, pa i veliki pritisci. SAD traži moratorij ulova, najmanje u trajanju od tri godine. Drastičnim restrikcijama protive se EU i Japanci čije je tržište najvećI potrošač mesa tune. Posao s tunama u Japanu je veliki biznis, a najjači u svijetu u tome je Mitsubishi. Velika korporacija poznata u nas po automobilima poslovanje s tunama razgranala je širom svijeta. U tom poslu, kako saznajemo, u Mitsubishiju radi oko 50 tiruća zaposlenih.