17 °C
Online izdanje
Subota, 23.kolovoza 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Plodovi
RSS feed
Današnji broj
Plodovi
Povratak
Miodrag Deša sadi pet tisuća stupi maslina na kršu
Piše: Gordana Dragun
Deša sadi isključivo oblicu ili orkulu na vlastitom korijenu kao sortu najotporniju na lošije pedološke i hidrološke prilike (puno kamena, suša i dr.). Na nju će se naknadno nacijepiti rodne domaće i introducirane sorte slabije otporne na supstrat krša ako su na vlastitom korijenu
NA POVRŠINI OD 24 HEKTARA - Ovih dana privodi se kraju sadnja pet tisuća novih sadnica maslina

Maslina je kultura koja osim gospodarske vrijednosti ima i ambijentalno ekološku vrijednost za čovjeka i za turistički ugođaj Mediterana. Spoznao je to konačno i naš čovjek koji je posljednja dva desetljeća užurbano tražio prostor za njenu novu sadnju. Otporna i dugovječna, simbol opstanka i kršćanstva sadila se na prikladnim, ali i onim manje prikladnim lokacijama. Okružuje nas sa svih strana baš kao što priliči vladarici ovih prostora.

Avanture zvane maslinik

U potrazi za prikladnim terenom koji bi uz to omogućio značajniju proizvodnju maslinova ulja i nastup na zahtjevnom europskom tržištu krenuli su mnogi.

 Jedan od njih je Miodrag Deša, po adresi Zadranin, a po podrijetlu Poličanac koji je neposredno uz poslovnu zonu Grabi zatražio i dobio na služnost od Ministarstva regionalnog razvoja površinu od 24 ha obraslu niskom šumskom vegetacijom. Potom se preko Poljoprivredno-savjetodavne službe  uključio u Operativni program podizanja trajnih nasada koji je Vlada Republike Hrvatske donijela još 2004. godine radi nesamodostatnosti proizvodnje gotovo svih voćnih vrsta, grožđa i maslinova ulja.

 Za realizaciju „avanture zvane maslinik sa 5 tisuća sadnica na kršu" utrošeno je puno sati rada, a ovih dana privodi se kraju prva faza podizanja koja završava sadnjom i nakon koje se podnosi zahtjev resornom ministarstvu za poticajna sredstava u sklopu kapitalnih ulaganja kao složene investicije.

Priprema terena i organski gnoj

Klasične metode koje se inače koriste u pripremi tla kao osnovnog supstrata za sadnju na ovom kamenitom terenu zamijenili su moćni strojevi. Tako je proteklih godinu dana teren temeljito očišćen od podzemne i nadzemne vegetacije, nakon čega je izripan, te šizel-kultivatorima rastresen kameni supstrat koji je nakon toga frezan ili mljeven.

Na markiranom terenu  bagerom su se kopale jame za sadnju. Organski gnoj predviđen za meliorativnu gnojidbu i sipka zemlja popunjavale su jamu neposredno pred sadnju koja je započela ovih dana i koja je u tijeku.

Prednosti jesenske sadnje

Jesenska sadnja ima velike prednosti u odnosu na proljetnu. Između tla i korijenovog sustava masline do proljeća se uspostavi prirodna veza, a na prekinutim  dijelovima korijena razviju se nove žilice, te ona u proljeće puno intenzivnije raste od one tek posađene. Svi oni, dakle koji su pripremili teren za sadnju maslina mogu pristupiti sadnji vodeći računa o izboru dobre sadnice. Sadnica masline mora imati dobro razvijen nadzemni dio i što je posebno važno mora biti dobrog zdravstvenog stanja. Svaku treba pregledati na kvalitetu i zdravstveno stanje.

Sadnju treba obaviti na sljedeći način na terenu koji je prethodno duboko izoran (tlo bez skeleta) ili ripan i mljeven (tla sa većom količinom skeleta): uz marker koji označava mjesto sadnje iskopat će se jamica za sadnju dimenzije 40 x 40 cm s tim da smo prethodno obavili meliorativnu gnojidbu u velike jame koje smo zatrpali (organsko i mineralno gnojivo na dno velike jame s trećinom zemlje). Otvorene nove jamice zaprašit će se sredstvima za zaštitu od zemljišnih štetočinja (klisnjaci, grčice hrušta i dr.). Prigodom sadnje treba voditi računa o visini sadnje (korijenov vrat mora biti u nivou okolne površine tla), o rahlom tlu za sadnju, o zbijanju tla prigodom sadnje i o pravcu sadnje, te da korijenje ne dođe u direktan kontakt sa gnojem koji smo dodali kao meliorativnu gnojidbu na dno velike jame. Preporuka je nekoliko dana prije sadnje tlo u posudi ili kontejneru ne zalijevati vodom, a prilikom vađenja sadnice iz posude, korijenje koje je u malom prostoru posude ili kontejnera  bilo stisnuto i sklupčano potrebno je rastresti, a po mogućnosti i škarama obnoviti. Pri sadnji treba osigurati za svaku sadnicu po jedan kolac, koji joj služi kao oslonac, naročito na položajima izloženim jakim vjetrovima, osobito buri. Kolac se postavlja uz sadnicu tako da bude iznad tla najmanje jedan metar, u smjeru najjačeg vjetra. Sadnica se veže uz kolac na osmicu, na dva do tri mjesta rastezljivim gumenim vrpcama koje ne oštećuju deblo sadnice pri gibanju, naročito pri jakoj buri.

Njega i odražavanje nasada

 Dobro pripremljeni i zreli stajski gnoj u količini od 25 -30 kg po sadnici treba dodati u kružnom prstenu oko sadnice, a iznad korijenovog sustava. Posao na sadnji se završava pokrivanjem stajskog gnoja sitnim tlom, te laganim humčenjem. Humčenje štiti korijen sadnice od eventualnih hladnoća i smrzavanja tla tijekom zimskih mjeseci. Iza sadnje poželjno je vršiti zalijevanje posađene masline sa desetak litara vode. Kada prođe opasnost od štetnih zimskih temperatura oko sadnice se formira zdjelica. Nakon toga nastupa druga faza koja se zove njega i održavanje nasada do stupanja u rod.

Za sadnju na lokaciji Poličnik gospodin Miodrag Deša koristi isključivo oblicu ili orkulu na vlastitom korijenu kao sortu najotporniju na lošije pedološke i hidrološke prilike (puno kamena, suša i dr.). Na nju će se naknadno nacijepiti rodne domaće i introducirane sorte slabije otporne na supstrat krša ukoliko su na vlastitom korijenu.

Preko pet tisuća novih sadnica maslina čija sadnja završava ovih dana na lokaciji Poličnik zasigurno će doprinijeti znatnom povećanju u ponudi maslinovog ulja sa našeg područja, a ambijentalno ekološki ugođaj za domaće stanovništvo kao i za posjetitelje nemjerljiv je.

Preporučene sorte uljarice
Oni koji sade na dobrim srednjedubokim tlima bez skeleta mogu uz orkulu ili oblicu - posaditi od uljarica još drobnicu, uljaricu i levantinka, a u nasadima stolnih sorti picholine i ascolanu teneru. Preporučene sorte uljarice i one mješovitih svojstava za područje naših otoka i njen obalni dio bile bi uz oblicu još drobnica, slivnjača, karbunćela, puljizica, lastovka i levantinka te leccino, coratina, cucco i carolea, a za kontinentalni dio županije drobnica, karbunćela i krvavica, a od stranih za sva područja još leccino, cucco i itrana. Pravilan odabir vodećih sorti s odgovarajućim oprašivačem osigurava redovitu i visoku rodnost.
Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr