Prvi sabirni centar za vunu u povijesti Paga

– Želja nam je motivirati ovčare i plaćanjem, a već smo prihvatili njihov prijedlog da se vuna skuplja po pašnjacima, tako da je oni nisu morali sami dovoziti. Na otkupu vune ovčari neće puno zaraditi, ali zaradit će barem nešto, a riješit će problem vune na pašnjacima, kaže Karoline Depope-Naso

Pred ljeto je na Pagu, nakon dvadeset godina, počeo organizirani otkup ovčje vune, a to bi mogao biti početak ostvarenja znatno većeg projekta. Naime, tvrtka „Kristan nautika” s Krka koja otkupljuje vunu, namjerava na Pagu urediti sabirni centar i to bi bio prvi sabirni centar za vunu u povijesti Paga i paškog ovčarstva. Tvrtka „Kristan nautika” otkupljuje vunu na području cijele Hrvatske i za sada je izvozi kao sirovinu, no dugoročni plan je vunu prerađivati u Hrvatskoj.
Financiranje otkupa vune
– Na Pagu smo prikupili određenu količinu vune, a imali smo vrlo dobru suradnju s upravom „Paške sirane”. Djelatnici „Paške sirane” su vozače naših kamiona uputili do pašnjaka na kojem se vrši striža ovaca. S ovčarima smo imali različita iskustva, neki su surađivali, neki su se premišljali, međutim, od većine smo preuzeli vunu i zadovoljni smo, rekla je Karoline Depope-Naso iz tvrtke „Kristan nautika”.
Želeći potaknuti sve ovčare na suradnju, tvrtka „Kristan nautika” će se, zajedno s jedinicama lokalne samouprave, uključiti u financiranje otkupa. Naime, prema starom modelu, otkup vune trebale su sufinancirati samo jedinice lokalne samouprave s 1, 5 kuna po kilogramu.
– Želja nam je motivirati ovčare i plaćanjem, a već smo prihvatili njihov prijedlog da se vuna skuplja po pašnjacima, tako da je oni nisu morali sami dovoziti. Na otkupu vune ovčari neće puno zaraditi, ali zaradit će barem nešto, a riješit će problem vune na pašnjacima, navodi Karoline Depope-Naso.
Korist ovčarima i Pagu
Postupak otkupa vune znatno će se pojednostaviti uređenjem sabirnog centra, jer će se vuna moći prikupljati duže vrijeme, a ovčari neće morati čekati na dolazak kamiona. Na Pagu ima oko 30.000 ovaca od kojih se svake godine, u vrijeme striženja dobije oko 40 tona vune koja ostaje na pašnjacima. Procjenjuje se kako se u dvadeset godina, od kada nema otkupa, na pašnjacima nakupilo gotovo 800 tona vune. Početak otkupa vune na proljeće je pozdravio i dr. sc. Zdravko Barač, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije koji je vrlo dobro upoznat s ovčarstvom na Pagu.
– Zadovoljni smo da se pojavio subjekt za otkup vune, to je dobro prije svega zbog činjenice da se vuna godinama neodgovorno baca u okoliš, čime se narušava slika hrvatskog ovčarstva, koja se s druge strane ima podičiti čitavim nizom kvalitetnih proizvoda od mesa do iznimno cijenjenih sireva. Uvjete otkupa, cijenu vune i način sabiranja trebaju izravno dogovarati predstavnici uzgajivačkih udruženja i otkupljivača, a Hrvatska poljoprivredna agencija u okviru svojih djelatnosti može djelovati edukativno po pitanju striže ovaca te načina čuvanja odnosno skladištenja vune, rekao je tada dr. sc. Zdravko Barać.
Tvrtka „Kristan nautika” napravila je prve, možda još uvijek male, ali za otok Pag vrlo značajne korake u eliminaciji golemih količina vune nakupljene na otočnim pašnjacima. Ovčarima je vuna nekada bila glavni izvor prihoda i prodavala se skuplje od sira. No, pojavom sintetičkih materijala tekstilna industrija je prestala otkupljivati vunu koja je od unosne sirovine postala otpad. Vuna se ne može uništiti ni na koji način, čak ni spaljivanjem i zbog toga se nakuplja na pašnjacima. Tvrtka „Kristan nautika” je pokrenula proces koji bi, uz uključivanje jedinica lokalne samouprave, ovčarima i cijelom otoku Pagu mogao donijeti veliku korist, prije svega konačnim uklanjanjem vune s pašnjaka.

Od paške vune Talijani izrađuju tepihe i madrace

Tvrtka „Kristan nautika” vunu isporučuje partnerima iz Italije koja od nje izrađuju tepihe i madrace.
– Pravi bi posao bila prerada vune, a ne izvoz sirovine, ali to je nešto o čemu ćemo razmišljati u budućim godinama. Dobili smo uvjeravanja nadležnih u Ministarstvu poljoprivrede kako bi projekt u doglednoj budućnosti, zaživi li na pravi način, mogao dobiti i neki vid državnih potpora, ali i poticaja iz EU fondova. Hoće li se to dogoditi tek ćemo vidjeti, ali potrebe za tom djelatnošću ima, navodi Karoline Depope-Naso.
I nju, kao i mnoge druge, zanima zašto se Talijanima isplati od vune izrađivati tepihe i madrace, dok se to nikome u Hrvatskoj ne isplati, ali na to pitanje nema odgovora. Karoline Depope Naso je zadovoljna suradnjom s talijanskim partnerima.
– Naši su nam talijanski partneri izašli u susret pristajući na neke logističke ustupke koje kasnije, uhodavanjem tog posla trebamo ukloniti. Naime, prikupljenu, očišćenu i sortiranu vunu prije transporta potrebno je prešati i balirati, kaže Karoline Depope Naso.
Prve tone vune paških ovaca otpremljene su u Italiju i tamo se od njih već izrađuju tepisi i madraci.