Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

Zadar – prvi grad na Jadranu s biopročišćivačem

Autor: Ivan Stagličić

11.12.2008. 23:00
Zadar – prvi grad na Jadranu s biopročišćivačem

Foto: Adam VIDAS



Mi već danas možemo garantirati da se u Zadru ne može dogoditi nikakav eko incident jer imamo pod kontrolom cijeli sustav, istaknuo je Peronja, dodavši pak da se to ne odnosi na tvornice Adria i Sojaru jer one nisu spojene na sustav Odvodnje grada Zadra nego imaju svoje sustave
Na stručnom seminaru “Odvodnja otpadnih voda – jučer, danas, sutra” kojeg je jučer organiziralo Društvo inženjera i tehničara – arhitekata, građevinara i geodeta u zadarskoj Gradskoj vijećnici, članovima i javnosti predočeni su rezultati koje je Zadar ostvario u odvodnji posljednjih godina, kao i planovi koji u ovoj djelatnosti trebaju uslijediti u skoroj i daljoj budućnosti.
Seminar je održao dipl. ing. građ. Grgo Peronja, direktor Odvodnje d.o.o. Zadar koji je u svom izlaganju iznio niz zanimljivih i dosad malo poznatih činjenica, kako o nekadašnjem stanju odvodnje, tako i o njenom naglom i uspješnom razvoju kroz proteklo desetljeće i pol. Peronja je odmah istaknuo da je odvodnja područje u kojemu Hrvatska najviše zaostaje u odnosu prema razvijenim zemljama i da smo svjetskim standardima puno bliže u drugim infrastrukturnim područjima kao što su cestovni pa i željeznički transport ili sama vodoopskrba. Razlog tome je i situacija nasljeđena iz bivšeg sustava u kojem se u odvodnju otpadnih voda ulagalo jako malo, a najbolje o tome svjedoči situacija kakva je zatečena u gradu Zadru krajem osamdesetih godina. Tada je postojalo sto i petnaest izravnih ispusta otpadnih voda u more.
Vremena zanemarene odvodnje
-Takvu situaciju smo mi zatekli u trenutku osamostaljenja Republike Hrvatske i ako pogledate naslove iz tadašnjih novina kao što su “epidemija”, “karcinom” i slično, moramo se složiti da su to bili realni naslovi za ondašnje stanje , kazao je Peronja te predočio rezultate ispitivanja iz 1988. i 1989. godine koji su se tada skrivali od javnosti, a iz kojih je i više nego razvidno kakvo je bilo stanje mora na gradskim plažama i obalama. Kupanje je trebalo biti zapravo na vlastitu odgovornost, a školjkaši su bili potpuno nejestivi.
-No strukture ondašnje vlasti sve su ove dokumente držale u ladici jer jednostavno nije bilo rješenja. Nitko nije imao ni viziju kako bi se to moglo riješiti, a računalo se da bi objava jednog takvog dokumenta bila strašna pljuska turizmu. Tko bi se došao kupati kad se na prostoru od Dikla do Bibinja moglo plivajući pokupiti kojekakve boleštine, podsjetio je Grgo Peronja.
O situaciji koja je tada vladala svjedoče i istraživanja Donata Petriciolija koji je tada u uvali Jazine ustanovio tek osam biljnih i životinjskih vrsta, onih najotpornijih te je uvala bila zapravo na pragu izumiranja. Jazine su tada godišnje primale trostruku količinu otpadnih voda u odnosu na vlastitu.
Odvodnja je odigrala važnu ulogu i u ratnim godinama, u kojima je koncentracija ljudi u nižim katovima dovodila do problema u sustavima, no iskustva koje su djelatnici tada prolazili, istaknuo je Peronja, iskustva rada u najtežim uvjetima, pomogla su im u vremenima potpune reorganizacije zadarskog sustava odvodnje koja je potom uslijedila.
Prvi veći projekt bio je onaj za čiste Jazine koji kako je naglasio Peronja ne bi bio moguć bez suradnje struke, politike i državnih agencija. Ta je suradnja u Zadru bila izuzetna i izgradnjom crpne postaje Voštarnica 2 i pripadajućih uređaja Jazine su ponovno postale čista uvala. To najbolje znaju vlasnici mnogobrojnih brodica koji danas ako im u more upadne kakav vrijedan predmet ili dio, skoče u more i izvade ga dok je nekad tako nešto bilo izgubljeno. Peronja nije zaboravio spomenuti i mnogima znane muke veslača VK Jadran, kad bi im se prevrnuo brod pa bi se doma “fregali” vimom, a odjeća bi uglavnom išla ravno u smeće.
Sanacija bolnice
-Ispitivanja mora od 1997. na ovamo pokazuju da su Jazine more treće kategorije, što znači da se okupate ništa vam ne bi bilo. Također pokazuju ispitivanja da je more od mosta prema dnu uvale čistije nego od mosta prema van. A tome je razlog što u dnu uvale više nema ni jednog ispusta u more, dok ih u prednjem dijelu imamo još nekolicinu, a do izgradnje Gaženice tu je još i luka u koju se ispuštaju razne masnoće i motorna goriva pa ti rezultati kvare sliku tome dijelu, kazao je Peronja.
Izuzetno kritično područje bilo je ono na Kolovarama gdje je 45 godina odvodnja bolnice izlazila izravno u more. Tu se Grgo Peronja kritički osvrnuo i na tadašnje medije.
-Četrdeset i pet godina odvodnja iz bolnice, ne škole, nego bolnice izlazila je u more pokraj skakaonice na bazenu i niti jedan novinar nije se usudio o tome pisati, nitko se nije usudio to problematizirati. A sa zaraznog odjela za sedam minuta je bilo sve to u bazenu, s kirurgije za osam. Kad smo vidjeli sve to u tišini smo pripremili projekt “Čiste Kolovare” i proveli ga i rješili to stanje. Tada su neki eminentni zadarski novinari htjeli o tome pisati no rekao sam im da četrdeset i pet godina niste htjeli o tome pisati, nemojte ni sada. Završavamo kolektor i jednostavno zaboravimo tu užasnu priču, otkrio je okupljenima Grgo Peronja.
Nazočnima je prikazano i današnje stanje kapaciteta za odvodnju, crpnih postaja i drugih sadržaja u svim dijelovima grada koji su doveli do današnjeg stanja da je more u Zadru vrhunske kvalitete, najčistije na cijelom Jadranu, što su potvrdila i nedavna ispitivanja njemačkog ADAC-a.
Mi već danas možemo garantirati da se u Zadru ne može dogoditi nikakav eko incident jer imamo pod kontrolom cijeli sustav- istaknuo je Peronja, dodavši pak da se to ne odnosi na tvornice Adria i Sojaru jer one nisu spojene na sustav Odvodnje grada Zadra nego imaju svoje sustave.
Spremni za 200.000 Zadrana
Novo poglavlje u odvodnji predstavlja i izgradnja biopročišćivača na kojemu će 20. prosinca biti gotovi građevinski radovi, zatim dolazi i oprema te isprobavanje koje će trajati tijekom siječnja i veljače, a probni rad bi trebao započeti u ožujku.
-Ovo je jedna velika stvar. To je prvi uređaj takve vrste na cjelokupnom Jadranu uključujući i Italiju i Sloveniju. Postoje uređaji takve vrste samo u malim naseljima do dvije tisuće ljudi, turističkim naseljima ali ozbiljni gradovi na Jadranu nemaju još ovakvog pročišćavanja otpadnih voda i na to smo ponosni, istaknuo je Peronja koji je prikazao i rekapitaluciju postojeće mreže koja danas obuhvaća 145 kilometara mreže i dvadesetak objekata. Vrijedi istaći i način na koji je sve to ostvareno jer svi su projekti ostvareni u rokovima bez afera i u tišini te je ovo bila prva prigoda direktoru Odvodnje da predstavi rad ove ustanove. Vrijedi spomenuti da se misli i na buduće povećanje broja stanovnika jer kapaciteti koji su sada postavljeni na sto tisuća imaju već ugrađene mogućnosti jednostavnog povećanja za grad od dvjesto tisuća stanovnika.
Nakon prezentacijskog dijela seminara, sudionici su obavili i terenski dio seminara te obišli gradilište biopročišćivača u Zadru.
Nakon završetka radnog dijela seminara održana je u hotelu Mediteran izborna skupština Društva inženjera i tehničara – arhitekata i inženjera građevine i geodezije Zadar na kojoj su izabrani novi članovi Predsjedništva, Nadzornog odbora i Suda časti. Za predsjednika je u idućem četverogodišnjem razdoblju izabran Bogdan Marov, a za dopredsjednike Grgo Peronja i Olivio Meštrović.