U novom zakonu više godišnjeg, manje prekovremenih

Prijedlog sindikata bio je da se rad na određeno vrijeme ograniči na dvije godine s najviše dva do tri uzastopna ugovora. Sadašnje rješenje je pak, da rad na određeno može trajati kao i dosad najviše tri godine, ali broj ugovora ne može više biti neograničen, pojašnjava pravni zastupnik SSSH

S početkom nove godine na snagu je stupio i novi Zakon o radu. Odredbe su usklađene s pravnom stečevinom EU, veći dio sindikalnih prijedloga je prihvaćen, no prema riječima pravnog zastupnika SSSH Vedrana Uranije, zakon ostavlja prostor svim socijalnim partnerima za moguće poboljšanje.
– Zakon je u osnovi usklađen sa stečevinama Europske unije. Novim odredbama sa prijašnjih osamnaest dana uz dodatke po kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, trajanje godišnjega odmora produženo je na minimalno četiri tjedna, čime je implemenitirana praksa iz EU-a. Naime, to je neophodno kako bi se radnik odmorio i osposobio za daljnje udovoljavanje radnim potrebama, odnosno da bi radno vrijeme što više efektivno bilo iskorišteno, kaže Uranija, navodeći kako je pak u segmentu prekovremenoga rada, novim zakonom određeno da prekovremeni može iznositi maksimalno osam sati tjedno, što znači da ukupno radni tjedan ima 48 sati, a samo u iznimnim slučajevima, u djelatnostima sa posebnim uvjetima i režimom djelovanja, do 52 sata.
Tijekom pregovora oko donošnja zakona sindikati su se zalagali i za zabranu noćnog rada trudnicama, te je, ističe pravni zastupnik SSSH, usvojen i taj prijedlog, a iznimno, žene mogu raditi ako to žele, ali pod strogom kontrolom liječnika. Nadalje, jedno od pitanja oko kojega se vodilo najviše polemika bilo je i ono koje se odnosi na rad na određeno vrijeme, a gdje je kako ističe Uranija, došlo do jednog kompromisnog rješenja, pa broj sklopljenih ugovora o radu na određeno, sada više ne može biti neograničen, što je također na tragu europskih standarda.
– Prijedlog sindikata bio je da se rad na određeno vrijeme ograniči na dvije godine s najviše dva do tri uzastopna ugovora. Sadašnje rješenje je pak, da rad na određeno može trajati kao i dosad najviše tri godine, ali broj ugovora ne može više biti neograničen, pojašnjava pravni zastupnik SSSH. Također, dodaje kako unatoč traženjima poslodavaca, nisu smanjena radnička prava u tri bitna segementa – otpuštanju radnika, otkaznim rokovima i ortpremninama, a nije prošao ni prijedlog nekih poslodavaca da se smanje ovlasti sindikalnih povjerenika i zaposleničkih vijeća u zastupanju radnika.
– Poslodavci su uporno tražili da se olakša otpuštanje radnika zbog potrebe fleksibilnosti radnog odnosa, da se smanje otpremnine i prepolove otkazni rookovi. Mi na to nismo mogli pristati jer smatramo da je to minimum prava hrvatskih radnika u koje se ne smije dirati, a što se na kraju pokazalo ispravnim. Otkazni rokovi koji iznose tri mjeseca nisu dirani, nisu smanjene otpremnine koje i dalje ostaju minimalno jednu trećinu bruto plaće pomnoženo sa stažem, te je ostao isti mehanizam otpuštanja, a što znači da se o otpuštanju radnika poslodavac mora savjetovati sa zaposleničkim vijećem i sindikatom, ističe Uranija, zaključujući da se hrvatsko gospodarstvo ne može oživljavati na štetu radničkih prava, već usmjeravanjem na privlačenje kapitala, drukčijom poreznom politikom, potpunom pravnom sigurnošću u segmentu ulaganja, kao i orjentacijom na malo i srednje poduzetništvo.