Je li i “Apollo 13” nastradao u petak?

Teorije kako je petak 13. postao simbol nesreće korijene vuku iz nordijske mitologije, Biblije i starog Rima. Praznovjerje šteti i ekonomiji, pa američko gospodarstvo tog dana izgubi do 900 milijuna dolara
Svaka godina ima barem jedan petak trinaesti, a u ovoj ćemo ga se riješiti odmah u početku, to jest danas. Oni skloniji praznovjerju pazit će da ništa ne započinju ili ne izlaze iz sigurnosti svojih domova, premda ne postoji nikakav ozbiljniji dokaz da bi ovaj dan, uistinu bio nesretan, a ne zna se niti odakle potječe ovo vjerovanje.
Najjednostavnije tumačenje obično se vezuje uz simboliku iz Novoga zavjeta gdje je petak dan Isusove muke, dok je 13. apostol Juda Iškariot. Koliko god ovo tumačenje izgledalo prihvatljivo, nema nikakvih dokaza za njega, a posebice nije sačuvano ni u kojim starijim dokumentima i zapisima iz prošlosti. Pogotovo što se prvi pisani spomeni petka 13. kao nesretnog dana i datuma javljaju tek u devetnaestom stoljeću. Ipak, većina povjesničara vjeruje kako je petak 13. na zao glas došao nakon što je na taj dan 1307. godine francuski kralj Philippe Le Bel u dogovoru s tadašnjim papom naredio uhićenje i smaknuće više stotina vitezova iz reda templara pod optužbom hereze, a sve ne bi li se pod tom izlikom dokopao njihova bogatstva nastalog pljačkom za vrijeme Križarskih ratova. Neki upiru prstom i u neuspjelu misiju na Mjesec na koju je poslan – Apolo 13. Bilo kako bilo, ponetko se boji a ponetko i ruga i izaziva sudbinu.
Današnji istraživači ovoga fenomena posebno ističu roman američkog pisca i poslovnog čovjeka “Petak trinaesti” iz 1907. u kojemu se radnja odvija oko velikog burzovnog kraha na taj dan. No protivnici takvog tumačenja ističu da vjerovanja vezana uz taj, premda rijetko, postoje zabilježena još desetljećima prije 1907.
Statistički gledano, zbivanja na ovaj dan nisu ništa nesretnija negoli na druge dane u godini, barem kada je o svjetskim događajima riječ. Vjerojatno, zbog praznovjerja, mnogi ne žele ništa započinjati ili poduzimati pa se, sukladno tome, teško što loše može i dogoditi. Tako će vjerojatno biti i danas.

Slabiji promet na burzi

Petak 13. nanosi, vjerovali vi to ili ne, velike štete svjetskoj ekonomiji. Burza uvijek na taj dan ima slabiji promet, velike financijske ponude i transakcije su vrlo rijetke, a ljudi često odustaju i od putovanja. Tako samo američko gospodarstvo na svaki petak 13. izgubi između 800 i 900 milijuna dolara.

Izbacili broj 13 iz nacionalne lutrije

Mnogi gradovi u SAD-u, gdje ulicama često daju imena po brojevima, nemaju 13. ulicu ili 13. aveniju. Talijani su čak izbacili broj 13 iz nacionalne lutrije, a kuće u Firenci, između broja 12 i 14 se adresiraju sa 12,5. Britanske nekretnine na broju 13 su i do 15 tisuća eura jeftinije od onih susjednih na brojevima 12 i 14, a čak 28 posto britanskih ulica nema broj 13. Postoje tisuće ljudi koji danas, na petak trinaesti, ne žele ako baš ne moraju niti izaći iz kuće, što baš i nije mudro, s obzirom na to da se najveći broj nezgoda događa upravo unutar vlastita četiri zida. Neki pisci stali su s karijerom jer nikako nisu htjeli napisati i objaviti 13. roman. Neki idu tako daleko da bi odbacili i 13 milijuna na lotu kad bi ih dobili.

Utorkom po petku

Svake godine ima najmanje jedan, a najviše tri petka 13.! Ove godine bit će ih čak tri: ovaj danas, drugi je u travnju, a treći u srpnju. Ponovit će se to opet tek 2015. godine u veljači, ožujku i studenome. Svaki mjesec koji ima petak 13. počinje u nedjelju. Najduže razdoblje koje prolazi bez petka 13. je 14 mjeseci. Petak 13. u prosjeku pada svakih 212,35 dana. Zanimljivo je bilo ustanoviti i da su čak četiri od 12 horror-filmova “Petak 13.” bili premijerno prikazani baš na petak 13. Prvi je snimljen 1980. godine. Koštao je, kažu, 13 milijuna dolara. Neke zemlje se pod svaku cijenu žele razlikovati od drugih pa tako Grci i Španjolci smatraju da je utorak 13. nesretan dan.