Nakon snijega Pag zabijelila posolica

Posolica se pojavi uvijek poslije bure, to je u Pagu normalno, ali ovakvu posolicu još nisam vidio. Obično se posolica uhvati na travu i na stabla, a sada je ima toliko da sve pokriva, ima je na kućama i na cestama, a negdje je debela i nekoliko centimetara, kaže jedan stariji Pažanin

Posolica je jedan od prirodnih fenomena otoka Paga, a nastaje za jakih bura, taloženjem morske pjene na stablima, na travi, a kada je obilnija, taloži se na kućama i na kamenjaru. Na Pagu pušu razni vjetrovi – bura, jugo, tramuntana, maestral, levant, ali samo bura može stvoriti posolicu. U jakim naletima bura podiže površinu mora, stvara morsku pjenu koju raznosi po kopnu. Morska pjena se taloži, suši se i pretvara u posolicu, nakupinu fine soli. Kada je bura jaka i dugotrajna, posolica je obilna i krajolik Paga izgleda bajkovito. Za neke to je lijep i jedinstven doživljaj. No, za neke druge je posolica samo nagovještaj mogućih problema sa strujom. Posolica se nakuplja na elektropostrojenjima i na žicama dalekovoda i kada nakon bure padne kiša ili se poveća vlažnost zraka, posolica se topi.
Kratki spojevi
Topljenjem posolice nastaju kratki spojevi koji se noću mogu vidjeti iz velike daljine jer nalikuju sijevanju.
Zbog kratkih spojeva nestaje struje, a posljednjih dana na Pagu se to dogodilo nekoliko puta. Posolica je korisna za otočno ovčarstvo i bez nje Paški sir koji se radi od mlijeka paške ovce ne bi imao specifičan okus po kojem je poznat.
– Mlijeko paške ovce je posebno jer na Pagu raste brojno aromatsko bilje, kao što je kadulja, lavanda, ružmarin, a bura na bilje nanosi posolicu. Ovce jedu travu prekrivenu posolicom i zbog toga mlijeko paške ovce ima jedinstven okus i kvalitetu. Paški sir se radi od mlijeka paške ovce i zato ima specifičan okus, kaže Martina Pernar, voditeljica marketinga u “Paškoj sirani”.
Ove je godine bura na Pagu počela puhati prvih dana veljače. Povremeno je puhala olujnom, a na udare i orkanskom jačinom. Tako dugotrajna i jaka bura posvuda je raznosila velike količine morske pjene koja se pretvorila u posolicu, a tako obilne posolice ne sjećaju se ni najstariji Pažani.
– Posolica se pojavi uvijek poslije bure, to je u Pagu normalno, ali ovakvu posolicu još nisam vidio. Obično se posolica uhvati na travu i na stabla, a sada je ima toliko da sve pokriva, ima je na kućama i na cestama, a negdje je debela i nekoliko centimetara, kaže jedan stariji Pažanin.
Posolica kao ni jedna prije
Posolica je zabijelila Pag i iz daljine izgleda kao snijeg. Tek se približavanjem stablima i livadama uočava kako bjelina koja blješti na suncu, nije snijeg već fina prašina, sitna sol koja neke i neugodno iznenadi jer se lako hvata za odjeću. Posolica se može zadržati danima i tjednima nakon što bura prestane puhati. Nakon duljeg stajanja postaje tvrda, gotovo kao kamen. Posolicu može isprati samo obilna kiša. Fenomen sličan posolici pojavljuje se uz bazene soli na južnom dijelu Paške uvale. U bazenima se nalazi salamura, more visoke slanosti. Uobičajena slanost mora je oko 3 posto, a slanost salamure je od 18 do 24 posto. Jaka bura raznosi salamuru i stvara pjenu koja se nakuplja na ogradama između bazena. Ponegdje su nanosi slane pjene dugački desetak metara i visoki do metra. Pjena nastala raznošenjem salamure obično se ne zadržava dugo, ali uz buru su bile i vrlo niske temperature zraka i slana pjena se zaledila. Tako su nastale goleme nakupine zaleđene pjene koja se na dodir raspada, a nalikuje poroznoj, fino istkanoj mreži. Dugotrajna i jaka bura posolicom je prekrila doslovno svaki dio otoka. Ima je čak i na mjestima koja nisu izložena udarima bure. Prilijepila se na stabla i na travu, prekrila je pašnjake, krovove kuća, vrtove, ceste, ulice, trgove. Ima je posvuda i to je čini drugačijom od posolica koje su zabilježene prijašnjih godina. Na Pagu se nakon bure uvijek pojavljuje posolica, ali nitko se ne sjeća da je prekrila svaki dio otoka kao što se dogodilo u veljači ove godine.