Zadar ipak uvodi prirez?

Grad Zadar je prihode s osnove prireza naveo kupcima obveznica kao jedno od sredstava garancije isplate budućih potraživanja. U prospektu obveznica Grada Zadra, koje je ispred Grada potpisala tadašnja gradonačelnica Ana Lovrin, piše kako je Grad Zadar jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji nemaju prirez, što svjedoči o njegovoj financijskoj snazi kao izdavatelju, i predstavlja rezervu u slučaju da budući prihodi ne budu adekvatni budućim rashodima proračuna Grada Zadra

Velika je vjerojatnost da će Grad Zadar uskoro donijeti odluku o plaćanju prireza na dohodak kako bi osigurao novac za podmiriti dug od preko 130 milijuna kuna koji sljedeće godine stiže na naplatu. Riječ je o isplati glavnice obveznica koje je Grad Zadar izdao u rujnu 2004. godine da bi osigurao sredstva za izgradnju ŠC «Višnjik», a koje na naplatu stižu 1. rujna iduće godine. Isplata duga će prema svemu sudeći u budućnosti smanjiti plaće Zadranima
Proračun Grada Zadra narastao je s 430 milijuna kuna u 2008. godini na planiranih 455 milijuna kuna u ovoj godini. Samo bi netko nerealan u ovoj, ali i u boljoj gospodarskoj situaciji, mogao očekivati kako će proračun u sljedećoj godini narasti toliko da podmiri 18,5 milijuna eura obvezničkog duga. Uvođenje plaćanja prireza na plaću jedan je od alata za kojima bi Grad mogao posegnuti da dođe do novca za plaćanje samo dijela nadolazećih obaveza. Na neisplaćeni dio glavnice plaćale bi se zatezne kamate.
Grad Zadar je prihode s osnove prireza naveo kupcima obveznica kao jedno od sredstava garancije isplate budućih potraživanja. U prospektu obveznica Grada Zadra, koje je ispred Grada potpisala tadašnja gradonačelnica Ana Lovrin, stoji kako su prihodi s osnove prireza predviđeni u budućim prihodima Grada Zadra. Nadalje u prospektu se navodi kako je Grad Zadar jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji nemaju prirez, što svjedoči o njegovoj financijskoj snazi kao izdavatelju, i predstavlja rezervu u slučaju da budući prihodi ne budu adekvatni budućim rashodima proračuna Grada Zadra. Upravo u takvoj situaciji nalazi se ne samo Grad Zadar nego i cijela država nagrizena recesijom.
Podsjetimo kako je državna revizija davala Gardu packe što u proračunu nisu planirana sredstva za isplatu glavnice. Do sada je Grad na godišnjoj razini plaćao kamatu od 1,01 milijuna eura. Sada kada Zadrani o klubu s Višnjika najviše pričaju u okviru tamošnjih milijunskih dugova koje će se vjerojatno podmiriti iz njihovog džepa mogu tim razgovorima slobodno dodati kako će isto tako vjerojatno iz svoje plaće u budućnosti izdvajati i za podmirenje duga za izgradnju dvorane plus dodatne kamate. Takav scenarij je praktično nemoguće izbjeći bez obzira uspiju li u Gradu reprogramirati postojeći dug ili ući u novi kredit pod tko zna kojim uvjetima da prebiju stari, kako se najavljuje. Uvijek na kraju ostaje stara obveza i najnovija kamata koju građani i drugi porezni obveznici trebaju platiti.

 PRVIH 10 RAČUNA S NAJVEĆOM KOLIČINOM OBVEZNICA GRADA ZADRA

1. Hypo Alpe – Adria – Bank d.d. 7.840.600 obveznica (42,38%)
2. Hypo Alpe – Adria – Bank international ag 4.000.000 obveznica (21,62%)
3. Hypo Alpe – Adria – Bank d.d./PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond 1.850.000 obveznica (10 posto)
4. Societe Generale – Splitska banka d.d./erste plavi obvezni mirovinski fond 1.800.000 obveznica (9,73%)
5. Allianz Zagreb d.d. (1/1) 750.00 obveznica (4,05%)
6. Hypo Alpe – Adria – Bank d.d. 530.000 obveznica (2,86%)
7. Podravska banka d.d. 500.000 obveznica (2,7%)
8. Hypo Alpe – Adria – Bank d.d. 395.000 obveznica (2,14%)
9. Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.o.o. 350.000 obveznica (1,89%)
10. Tankerska plovidba 200.000 obveznica (1,08%)

 PRIREZ U BENKOVCU, GRAČACU I POLAČI

Do sada su prirez na dohodak u Zadarskoj županiji uveli Općina Gračac, Grad Benkovac i Općina Polača koja je to učinila zadnja početkom ove godine. Stopa prireza na dohodak u Benkovcu iznosi 5 posto, Gračacu 7 posto i Polači 10 posto.

 KAMATA NA KAMATU

Pročelnica Upravnog odjela za financije Grozdana Perić u nedavnom je intervjuu za Zadarski list, komentirajući upozorenja državne revizije o ne zadržavanju sredstava u proračunu za isplatu nadolazeće obveze, kazala kako bi zadržavanje sredstava iz potrošnje ona ostala zaleđena, zakočio bi se razvoj grada te se ne bi postigao razvoj kakav je postigao. Perić je najavila kao jednu od mogućnosti isplate duga najavila kreditom ili novu emisiju obveznica. Pitanje koje se postavlja je li Zadar ulazi u dužničku ropstvo (možda malo tendenciozan izraz, ali dug ipak iznosi preko jedne četvrtine gradskog proračuna) u cilju zadovoljavanja ambicija za dinamičnim i većim razvojem nego što su to bile realne mogućnosti.
Dug se mora prije ili kasnije platiti, samo je pitanje po kojoj cijeni. Očigledno je kako će Grad Zadar platiti skuplju cijenu u budućnosti. Nije za očekivati da bi nove obveznice zaduženog Grada imale tako povoljnu kamatnu stopu od 5,5 posto kao i prve, a još je manje za očekivati da bi banke izašle u susret s povoljnim kreditom. Novoj kamati treba dodati činjenicu da će na prvotni dug na kraju biti isplaćeno preko sedam milijuna eura.
Također zadržavanje sredstava ne bi bilo njihovo zaleđivanje jer se isti novac mogao uložiti na financijska tržišta i donijeti odgovarajuću kamatu.

 NA PLAĆU OD 5.000 KUNA 127,76 KUNA PRIREZA

Osoba koja prima neto plaću od 5.000 kuna, nakon odbitka kriznog poreza, u slučaju uvođenja stope prireza od 10 posto plaćala prirez Gradu Zadru u iznosu od 127,76 kuna. Ovaj primjer vrijedi za one pojedince kojima faktor osobnog odbitka iznosi nula. U slučaju većeg faktora prirez bi bio manji.