Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

U Londonu velika izložba u povodu 560. obljetnice Leonardova rođenja

12.04.2012. 22:00
U Londonu velika izložba u povodu 560. obljetnice Leonardova rođenja


Povodom 560. obljetnice rođenja Leonarda da Vincija, rođenog 15. travnja 1452. u mjestu Vinciju u srcu Toscane, Kraljičina galerija Buckinghamske palače u Londonu organizirala je izložbu zapanjujuće preciznih anatomskih crteža velikog talijanskog renesansnog umjetnika i mislioca, koji je po mnogočemu bio daleko iznad svojih suvremenika.
Izložba “Leonardo da Vinci: Anatom” koja se otvara 4. svibnja u toj galeriji donosi dosad najveću zbirku studioznih crteža ljudskoga tijela tog pionira razumijevanja ljudske anatomije i dosad je najveća izložba njegova revolucionarnog rada koje bi, da ga je uspio kako je namjeravao objediniti i objaviti kao jedinstvenu studiju o anatomiji, potpuno izmijenilo tadašnje europske poglede i shvaćanje ljudske anatomije.
No, nakon njegove smrti 1519. crteži su bili tek gomila materijala među njegovim privatnim spisima i njihovo je značenje svijetu ostalo nepoznato sljedećih gotovo 400 godina. Danas pripadaju Kraljevskoj zbirci najvećih dragocjenosti, koje su dio od 1690., a pretpostavlja se da ih je od umjetnikovih nasljednika kupio Charles II.
Slikar, izumitelj, mislilac i matematičar Leonardo da Vinci, smatran najvećim genijem renesanse, kao umjetnik, arhitekt i inženjer stvarao je nevjerojatno precizne anatomske crteže. Njegova su istraživanja uključivala i rad u bolnicama i školama za liječnike, gdje je stručno secirao ljudske i životinjske materijale te istraživao kosti, mišiće, krvne žile i organe.
Među 86 stranica iz umjetnikova priručnika za anatomiju na izložbi će se naći Leonardov prikaz anatomije medvjeđe noge nastao između 1485. i 1490., studija jedinog velikog sisavca koji ima četiri noge a hoda na petama stražnjih nogu. Zatim, tu su i studije fetusa u maternici (nastale oko 1510.)- poznata studija kredom temeljena na seciranju steone krave.
Izložba, koja ostaje otvorena do 7. listopada, uključuje i Leonardov podsjetnik – neobičan popis napisan oko 1510. Leonardovim zrcalnim rukopisom, istrgnut iz jedne od njegovih bilježnica, među ostalim donosi njegove misli o tome što to znači biti veliki anatom. Uz naočale, ručnik i vezice za cipele, na popisu su i kresivo, vilica, kirurški nož, ugljen, daščice, papir, kreda, bijeli vosak, hvataljka, stakalce, fina pilica, skalpel, tintarnica i nožić.
Osim popisa stvari koje mora ponijeti na put, Leonardo je u podsjetnik zapisao i to da mora nabaviti lubanju, uvezati bilješke o anatomiji, proučiti udubine u supstanci mozga, opisati jezik djetlića i čeljust krokodila, te izmjeriti mrtvaca služeći se njegovim prstom kao mjernom jedinicom.
Na istoj stranici zabilježio je i po njemu temeljne osobine uspješnog umjetnika anatoma. Osim crtačke vještine, Leonardo tako navodi i poznavanje perspektive, razumijevanje sila i snage mišića, te strpljivost. No, također upozorava da bavljenje anatomijom može izazvati slabost želuca: “Iako možda volite takve stvari, možda će vas želudac izdati. A ako vas ni to ne spriječi, možda vas, u društvu raščetvorenih i oderanih trupala u noćnim satima sputa strah”, zapisao je Leonardo.
Leonardo da Vinci (1452.-1519.), izvanbračni sin imućnog bilježnika i seljanke bio je po svemu daleko iznad svojih suvremenika a njegove su ideje o umjetnosti, anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, primijenjenoj mehanici, astronomiji, hidraulici, urbanistici itd sadržane u više od šest tisuća sačuvanih zapisa. Između ostalih, autor je “Posljednje večere” (1495.-97.) i “Mona Lize” (1503.-06.), remek-djela koja spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse.