U opasnosti 300 radnih mjesta

Naknada za zemljište određuje se prema njegovoj prometnoj vrijednosti. Porezna uprava dostavila je Ministarstvu cijenu zemljišta od 297 do 354,73 kune po metru kvadratnom, dok je sudski vještak utvrdio cijenuod 7,5 kuna. Zbog toga je došlo do enormnog povećanja naknade, ističe benkovački gradonačelnik
Budućnost 300 radnih mjesta i 45 pravnih subjekata koji se bave eksploatacijom benkovačkog kamena dovedena je u pitanje nakon što su Hrvatske šume odredile maksimalni iznos naknade za korištenje eksploatacijskih polja kamena.
Određivanje iznosa naknade od 30 kuna po metru četvornom plus PDV omogućeno je nakon što je Porezna uprava neobjektivno procijenila vrijednost zemljišta. Porast troškova poslovanja kao i mali rok dobivanja zemljišta u najam, zbog čega nisu moguće ozbiljnije i veće investicije, ugrozilo je stoljetnu aktivnost vađenja benkovačkog kamena, rečeno je danas na tiskovnoj konferenciji koja je održana u Gradu Benkovcu.
– Godine 2003. godine dobio sam služnost nad eksploatacijskim poljem površine pet hektara na pet godina, a cijene je bila 237 tisuća kuna. Prije dvije godine krenuo sam zahtjev za ponovno podnošenjem služnosti. Hrvatske šume su mi poslale ponudu na 1,9 milijuna kuna za deset godina, kaže Omer Bačić, vlasnik ZIO commerce d.o.o. iz Lisičića.
Gradonačelnik Benkovca Branko Kutija problem vidi u Pravilniku o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu. Prema njemu se utvrđivanje naknade za zemljište određuje tako da se od Ministarstva financija, poreznih ureda, zatraži prometna vrijednost zemljišta za dotičnu nekretninu prema katastarskoj općini i katastarskoj čestici. Eksploatacijska polja benkovačkog kamena nalazi se u katastarskoj općini Buković, u neposrednoj blizini naselja Buković, gdje je početna cijena građevinskog zemljišta 10 kuna po metru četvornom. Međutim, u katastarskoj općini nalazi se i pola Benkovca čak i dio centra grada, gdje je početna cijena građevinskog zemljišta 100 kuna po metru četvornom.
Hrvatske šume su u skladu s pravilnikom zatražile od Ministarstva financija – Porezne uprave prometnu vrijednost građevinskog zemljišta u katastarskoj općini. Dostavljena cijena zemljišta, koje je bez struje, vode i povezano s makadamom, iznosi 297 do 354,73 kune po metru kvadratnom. S druge strane, sudski vještak utvrdio je cijenu zemljišta od 7,5 kuna po metru kvadratnom. Do problema dolazi jer na utvrđenu cijenu od strane Porezne uprave Hrvatske šume izračunavaju maksimalnu naknadu.
– Netko ne odrađuje svoj posao, a ljudi su dovedeni u poziciju da odustanu od svega ili da idu u ilegalu. Drugima se šalje poruka da je svaki pokušaj legalizacije posla gubljenje vremena i novca. Mi smo prije mjesec dana ukazali na ovaj problem potpredsjedniku Vlade RH Božidaru Pankretiću koji je potpisao pravilnik, ali odgovor još nismo dobili. Na ovaj problem ću mu ponovno ukazati kao saborski zastupnik na aktualnom satu na idućoj sjednici Sabora, rekao je Kutija i dodao kako je najprimjerenije da se visina naknade utvrđuje na temelju cijene zemljišta koju utvrdi ovlašteni sudski vještak.

 ČETIRI GODINE DO RUDARSKE KONCESIJE

Da bi se dobila rudarska koncesija potrebno je obaviti 11 radnji za što je potrebno od tri do četiri godine. U ZIO commerceu već dvije godine čekaju da im se produži dozvola za vađenje kamena
– Zadnje dvije godine od kada čekam rješenje nisam mogao vaditi kamen jer bih bio ilegali. Prije sam zapošljavao u prosjeku osam do petnaest radnika u kamenolomu i radionici, a sada samo tri u radionici. Također, prije sam izvozio osamdeset posto proizvoda u Španjolsku, Italiju, Mađarsku, a sada sam ih izgubio. Mene i moje kolege iz Benkovca, koji smo željeli raditi legalno i izvoziti, sporost naše administracije izbacila je s tržišta, pa je posao preuzela konkurencija iz Srbije, Crne Gore i Makedonije koja ima proizvod sličan našemu, kaže Omer Bačić.