Arbanasi se odužili jednom od svojih najvećih sinova

Danas je za nas poseban dan i poseban trenutak kada ovaj, naš Ogranak zadarske Gradske knjižnice nazivamo imenom čovjeka koji je doista to zaslužio, imenom našeg dragog, prof.dr.sc. Aleksandra Stipčevića. On je bio jedan od vrhunskih hrvatskih intelektualaca i najvećih arbanaških sinova, a imamo ih doista mnogo. Možemo biti ponosni i jesmo, što smo Arabanasi jer smo svome gradu i zemlji dali puno sjajnih ljudi koji su pisali povijest i koji su se borili za državu koju danas imamo. Samo iz arbanaške župe 15 je naših momaka dalo život za slobodnu Hrvatsku. Mi smo hrabri, srčani, a istovremeno osjetljiva srca i široke, velike – duše … – rekao je jučer zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta na svečanosti kojoj je i službeno taj Ogranak zadarske Gradske knjižnice dobio ime po prof. dr. sc. Aleksandru Stipčeviću koji je preminuo u Zagrebu prije dvije godine.
Gradonačelnik se još posebno zahvalio svom kolegi i bivšem gradonačelniku dr. Živku Kolegi za čijeg su mandata i nađena sredstva u gradskom proračunu da Arbanasi dobiju svoj Ogranak knjižnice.
Prije gradonačelnika Kalmete svoj tekst o dr. Stipčeviću pročitao je i jedan od najpoznatijih zadarskih Arbanasa – Đovani Matešić Jeremija koji ga je poznavao te iznimno poštivao i volio, pa na kraju nije mogao sakriti ni – suze, a dirljivo je bilo i pismo kojeg je zahvaljujući se na iznimnoj časti poslala iz Zagreba i njegova supruga, Anđelka Stipčević s trojicom sinova.
O prof. dr.sc. govorili su kratko i ravnateljica zadarske Gradske knjižnice Doroteja Kontić Kamber te povjesničar prof.dr. sc. Serđo Dokoza.
Aleksandar Stipčević bio je do svoje smrti počasni predsjednik Društva zadarskih Arbanasa i uvijek je nesebično pomagao njegov rad. Jako se veselio otvaranju Ogranka zadarske Gradske knjižnice u njegovim rodnim Arbanasima, pa je kako se među ostalim moglo čuti na jučerašnjoj svečanosti, zamolio svog prijatelja da mu u Zagreb šalje fotografije kako napreduju radovi. Do smrti je srcem i dušom ostao vezan uz mjesto rođenja i mjesto gdje mu je bio dom.
Za života je objavio preko 200 znanstvenih radova i nekoliko knjiga, a bio je arheolog, bibliolog, bibliograf, albanolog i povjesničar, knjižničar, esejist te redovni profesor Sveučilišta u Zagrebu.