Izvoznici na kućnom pragu

– Naša poljoprivredna proizvodnja nije velika, ali imamo mogućnost da svu našu robu plasiramo kroz turizam, kaže načelnik Općine Sali Zoran Morović koji na Žmanskom jezeru na tri tisuće metara četvornih sadi pomidor, papriku, kukumare, kapulu i sada u centru Žmana turisti mogu kupiti načelnikovo voće i povrće

U Europi je trend  jesti zdravu, na  ekološki način  proizvedenu hranu. Ljudi brinu o svom  zdravlju i spremni su platiti  više nego za hranu proizvedenu na industrijski  način.
Talijanka kod  Žampera
– Probala sam ekološko  maslinovo ulje obitelji Žampera i oduševljena sam. Sada kupujem i sir, a kupit ću  i kozje mlijeko, jer ga moja  kćer voli više od kravljeg,  kaže Marina Galimberti, Talijanka koja živi u Parizu, a  ljetuje na Dugom otoku u  Žmanu. Nju smo zatekli u  moderno opremljenoj sirani  u kojoj Katica i Nikica Žampera proizvode svoj sir, a  imaju i posebno odijeljenu  prostoriju za prodaju svojih  proizvoda.
Žampere osim što prodaju maslinovo ulje i kozji  sir na kućnom pragu prodaju i voće i povrće. Oni  svojim primjerom pokazuju  kako je moguće živjeti od  poljoprivrede na otoku.
Rade dan i noć
– Prodaja ide dobro. Zadovoljni smo. Sve naše  proizvode prodamo i to najvećim dijelom ovdje na otoku, na kući i to uglavnom  turistima. Oni su zadovoljni  i cijenom i kvalitetom, kaže  Nikica Žampera.
Na papiru djeluje lagano i  lijepo. Žampere obrađuju  svoj vrt i kasnije im dolaze  turisti kaže Marina Galimberti koji su oduševljeni  ponuđenom kvalitetom i  spremni platiti za nju. Ipak,  težak je to kruh koji iziskuje  ogromne napore i žrtvu cijele obitelji.
– Radimo dan i noć.  Dižemo se prije pet ujutro,  do devet smo uz koze, a  zatim kući prodajemo. Usred dana malo zaspemo, a  tada djeca uskaču i prodaju.  Nije lako, ali mi smo to  izabrali i drago nam je zbog  toga.
Štandovi agronoma  Milića
Mogućnost izvoza poljoprivrednih proizvoda na  kućnim vratima iskoristio je  i agronom Danijel Milić koji  ima svoje štandove u Salima  u okviru trgovačkog obrta  Janko. I on kaže kako su  mjesec dana u srcu sezone  najbolji za prodaju. Preko  njega kao posrednika i voće  i povrće iz Ravnih kotara  dolazi do otoka i turista. On  sam proizvodi pomidor,  maslinovo ulje, krumpir,  smokve, ima vinograd.
– U kolovozu ide odlično,  ima puno ljudi, dođu Talijani. Proizvodnja na Dugom otoku mora biti limitirana na jednu ili dvije  kulture, sve drugo je preskupo. Kada bi imali petnaest – dvadeset artikala  bilo bi neisplativo. Svaku  kulturu treba posebno saditi, pružati joj poseban  tretman, a to traži previše  radnog vremena i drugih  troškova, ocjenjuje Milić.
Povrtnjak na  Žmanskom jezeru
Poljoprivredom se bavi i  načelnik Općine Sali Zoran  Morović. Morović je inače iz  Žmana, uzor u poljoprivredi  mu je obitelj Žampera. Na  Žmanskom jezeru podigao  u povrtnjaku na tri tisuće  metara četvornih, sadi pomidor, papriku, kukumare,  kapulu i sada u centru Žmana turisti mogu kupiti načelnikovo voće i povrće. Kao  načelnik aktivno razmišlja o  razvoju poljoprivrede na  otoku.
– Odlučio sam se baviti  poljoprivredom kako bih  sudjelovao u obogaćivanju  naše turističke ponude. Ljudima koji dođu na otok  interesantno je da probaju  nešto što je proizvedeno  ovdje. Naša poljoprivredna  proizvodnja nije velika, ali  imamo mogućnost da svu  našu robu plasiramo kroz  turizam, kaže načelnik Morović i dodaje:
– Općina Sali najviše potiče razvoj maslinarstva jer  maslinovo ulje ide najbolje.  Osim što sufinanciramo sadnice masline, sufinanciramo i nabavu cjepova vinove  loze. Maslinarstvo je najrazvijenija grana poljoprivrede i proizvodimo kvalitetno ulje. Proizvodnjom  povrća uglavnom se bave  Žmanci jer imaju pristup do  vode. Općina nastoji obnoviti poljske putove. Vrijeme tovara je prošlo i ljudima treba omogućiti da  dođu do svojih parcela.
Kako obnoviti puteve?
 Nažalost, naš problem je  što je većina zemljišta u  privatnom vlasništvu pa ne  možemo koristiti sredstva iz  IPARD Programa za obnovu  putova jer Europa traži da  sve bude jedan kroz jedan  na Općini.
Izvoz na kućnom pragu  na Dugom otoku samo jedan vid kako poljoprivrednici mogu direktno zaraditi od turizma. Prostora za  razvoj još ima. Tko, primjerice, ne bi platio vožnju  kaićem na Žmansko jezeru,  kasnije organiziranu berbu  grožđa koje ranije dozrijeva  i zatim sjeo na stol i pojeo  domaće srdele iz našeg mora, natopljene domaćim  uljem i zalivene domaćim  vinom. Slične mogućnosti  nude se i u Ravnim kotarima. Na cestama ima  štandova gdje se prodaje  domaće voće i povrće, ali to  je samo mali dio mogućnosti. Europski seljaci odavno  puštaju turiste i svoje  voćnjake koji su više nego  voljni platit taj gušt da  uberu voće za svoju obitelj.