Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Kad čitamo s pametnog telefona manje pamtimo što smo pročitali!

12.09.2016. 22:00
Kad čitamo s pametnog telefona manje pamtimo što smo pročitali!


Na Sveučilištu u Zadru jučer je počeo četvrti sastanak COST Action E-READ. Skup, kojeg je suorganizator Odjel za informacijske znanosti, održava se s posebnim naglaskom na razvojnim aspektima čitanja. Kroz tri dana sastanak okuplja stručnjake iz više od 20 europskih zemalja koji studiraju razlike u čitanju od papirnatih knjiga i e-knjige.
Pismenost je jedan od ključnih čimbenika europske strategije razvoja (Europa 2020). Istraživanja pokazuju kako se zbog digitalizacije bitno mijenjaju način i vještine čitanja. Čitanje postaje isprekidano i fragmentirano. Na međunarodnim ocjenama razumijevanja pročitanog studenti iz Azije, Kanade i Oceanije pokazuju bolje rezultate od europskih studenata, a jedan od pet građana Europske unije ima nedostatne vještine čitanja. Postoje i empirijski dokazi da se digitalizacija može negativno odraziti na kognitivne i emocionalne aspekte čitanja.
Cilj COST projekta IS1404 Evolution of reading in the age of digitisation (E-READ) je pridonijeti razumijevanju posljedica digitalizacije i pomoći pojedincima i društvima u Europi da se optimalno nose s njenim učincima. Na temelju višedimenzionalnog, integrativnog modela čitanja i kombinirajući paradigme iz eksperimentalnih znanosti s onima iz humanističkih znanosti, projekt razvija nove istraživačke modele i metriku za ocjenu učinka digitalizacije na čitanje, na temelju kojih će se izraditi smjernice za praktičare, zakonodavce, izdavače i grafičke dizajnere.
Na otvorenju su bili brojni istraživači, a nešto više o samom projektu kazao je Miha Kovač.
– Skup se bavi razlikama čitanja s elektroničke i papirnate podloge. Ljudi misle kako je svejedno s čega se čita, međutim veliki broj istraživanja pokazuje da dolazi do velikih razlika. Recimo, kad čitamo s pametnog telefona ili tableta manje pamtimo ono što smo pročitali, nego kad to čitamo s papira. Kad su pravili istraživanja o čitanju literarnih djela s papira i tableta ili pametnog telefona, pokazalo se da je stupanj empatije manji kad se čita s digitalnog. Ovakvi skupovi pokušavaju se baviti nečim o čemu ljudi ne razmišljaju. Što se pak samog čitanja tiče upotrjebit ću jednu veoma jednostavnu metaforu. Kad se netko bavi sportom, kad želi trčati maraton, podrazumijeva se kako je potreban jedan dobar trening, da se trenira nekoliko godina, svaki dan po nekoliko kilometara. I kad to napravimo onda možemo pretrčati 40 kilometara, ističe Kovač podsjećajući kako je, kad govorimo o učenju, danas veoma popularno govoriti o tome kako su djeca preumorna, kako škola ne treba opterećivati s nekim učenjem napamet, kao ne treba čitati duge knjige.
– Mišljenja sam kako je čitanje za razvoj inteligencije isto kao trening priprema za pretrčati maraton. Drugim riječima, ako želimo održavati nekakvu intelektualnu kondiciju, izuzetno je važno čitati, i to veoma različite stvari. Dakle, ne samo ljubavne romane i krimiće, već i novine i neki esejistički rad ili znanstveno djelo. Dakle, dio istraživača koji sudjelju na ovom skupu želi utvrditi kakav je utjecaj čitanja na tu intelektualnu kondiciju, naglašava Kovač. Kad je riječ o postocima, odnosno razlikama u čitanju u digitalnom ili papirnatom obliku napominje kako postoje takva istraživanja i plan ove grupe je za sljedeću godinu sve to staviti na jednu web stranicu, te će tako biti ljudima dostupni.