Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Jabuka jedva za rakiju i čips

Autor: Gordana Dragun

12.10.2012. 22:00
Jabuka jedva za rakiju i čips


– Tržište je ovako sitnu neće! Nešto je preradim u jabukovaču, ali ozbiljno razmišljam o mogućnosti nabave sušnice za preradu u čips. Ovo je druga godina zaredom da su vremenske prilike uzele danak, a kako stvari stoje i jabuka ponovno cvjeta, ništa bolje ne očekujem ni sljedeće godine, kaže Damir Dražić iz Zemunika
Posljednjih dana bombardirani smo viješću kako se jabuka kupuje komadno i kako njena cijena leti u nebesa i već sada u vrijeme najintenzivnije berbe dosiže cijenu od 10 kn po kilogramu. A sve poradi vremenskih nepogoda koje nas prate cijelu vegetacijsku godinu. Globalno zatopljenje koje za posljedicu ima izražene klimatske promjene kojima svakodnevno svjedočimo odražavaju se i na prinosima svih „plodova zemlje” uključujući i kraljicu voća – jabuku.
Podbačaj u količini i kakvoći
 Najprije travanjski led i mraz, a potom nezapamćena suša tijekom čitavog vegetacijskog razdoblja sa toplotnim šokovima učinili su svoje. Urod je podbacio i po količini i po kvaliteti.
 Na cca 7 tisuća hektara koliko u Hrvatskoj imamo pod jabukama planiralo se je ubrati preko 100 tisuća tona, međutim ubrat će se svega 30 tisuća tona za konzum i oko 15 tisuća tona za preradu.
Iako jabuka nije prioritetna voćna vrsta što se tiče ekoloških uvjeta naše županije, s ravnokotarskih plantaža očekivalo se 600-800 tona sa cca 30 ha nasada u rodu, a ubrat će se svega 10-20 posto od očekivanog.
Sufinanciranje troškova otkupa
Kako bi se barem malo ublažile posljedice elementarne nepogode Vlada je donijela odluku o sufinanciranju troškova otkupa jabuka, pa će se tako za minimalnu količinu tisuću tona za jabuke I. klase isplatiti iznos od 1 kunu po kilogramu, a pod uvjetom da se ponuđene količine jabuke I. klase otkupe po minimalnoj cijeni od 3,50 kune.
Za jabuku II. klase cijena otkupa je također kunu po kilogramu uz uvjet da se ponuđene količine jabuke II. klase otkupe po minimalnoj cijeni od 2,25 kuna.
Jabuke za industrijsku preradu otkupljivat će se po cijeni do 0,55 kuna po kilogramu, uz uvjet da se otkupe po minimalnoj cijeni od 1,20 kuna.
Veći voćari koji mogu zadovoljiti minimalne količine pozdravljaju ove mjere, ali nažalost, posljedice vremenskih nepogoda su toliko velike da će im novi cjenik otkupa vrlo malo pomoći.
Temperaturni šokovi i jesenska cvatnja
 Voćarstvo je nezamislivo bez dovoljnih količina vode za navodnjavanje i rashlađivanje krošnje kako bi onemogućili temperaturne šokove koji zaustavljaju fiziološke procese. Suvremeno voćarstvo nezamislivo je bez zaštitnih mreža koje štite od tuče, ali i od štetnog utjecaja infracrvenih zraka koje dovode do ožegotina.
Ulazeći u jabučnjake posljednjih dana zamijećene su pojave koje će uvelike smanjiti urod jabuka i u sljedećoj godini, a to je jesenska cvatnja, odnosno druga cvatnja u istoj godini.
 U jabučnjaku Damira Dražića u Zemuniku procvjetala je sorta summerred i cardinal (rane ljetne sorte), a zlatni delišes koji je za berbu je unatoč navodnjavanju ostao toliko sitan da je tržišno neuvjetan.
U jabukovaču ili čips?
– Tržište je ovako sitnu neće! Nešto je preradim u jabukovaču, ali ozbiljno razmišljam o mogućnosti nabave sušnice za preradu u čips. Ovo je druga godina za redom da su vremenske prilike uzele danak, a kako stvari stoje i jabuka ponovno cvjeta ništa bolje ne očekujem ni sljedeće godine, govori Dražić i nastavlja:
– Bojim se samo kako će ove klimatske promjene svaku ideju u začetku ubiti, žali se i pita što sa procvalim stablima učiniti?!
 Ponovna cvatnja, uvjetovana sušom i zadovoljenjem sume inaktivnih temperatura imat će za posljedicu smanjeni urod u sljedećoj godini. Voćare koji imaju u svojim jabučnjacima sorte koje su procvjetale ovih dana upućujemo da prilikom rezidbe koja se obavlja od ulaska u fazu mirovanja (gubitak lista) do kretanja nove vegetacije (prolistavanja) vode računa da odstranjuju grančice ili štrljke koji su procvjetali, a ostavljaju samo one koji to nisu.
Ukoliko nisu sigurni da će nakon što otpadne list prepoznati grančicu koja je bila u cvatnji predlažemo da to učine odmah dok se vidi cvijet.
Nenadmašni nasadi PK Zadra
Uzgoj prioritetnih voćnih vrsta (masline, višnje maraske, breskve i nektarine za svježu potrošnju, trešnje i smokve) obzirom na ekološke prilike na području Zadarske županije kao što je ranije rečeno prati i jabuka – voćna vrsta koja svoj maksimum kvalitete postiže na područjima sa kontinentalnom klimom. Radi zahtjevnog turističkog tržišta koje u ljetnom periodu traži svježu jabuku njen uzgoj započeo je na ovom području ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je PK Zadar imao 57 ha proizvodnog i 2 ha pokusnog nasada jabuke.
Na krčevinama starih nasada, nakon prodaje ili davanja na služnost državnog poljoprivrednog zemljišta sa uređenom drenažom i sustavom za natapanje podignuti su novi nasadi jabuke na cca 50 ha. Danas se možemo podičiti dobrim proizvođačima koji su razinu proizvodnje podigli na europski nivo, ali koji u borbi protiv neumoljive prirode financijski teško opstaju.


 ZNAČENJE U ISHRANI


Posreduje u reguliranju matabolizma (mijene tvari) u organizmu, hrani i osvježava oganizam. Biološki aktivne tvari tj. vitamini i fermenti kojima obiluje imaju dijetnoprofilaktičnu i dijetnoterapeutsku ulugu u ishrani ljudi, a posebice djece, staraca i rekonvalescenata. Vodenasta je, a u organizmu djeluje lužnato, pa služi za „ispiranje” i uravnoteženje kiselo-lužnate reakcije. Popularno rečeno, pomaže čišćenju organizma. Jedan kilogram svježih plodova jabuke sadržava: energetsku vrijednost 2470 J (590 cal); 84,1 posto vode, 130 g ugljikohidrata, 4 g bjelančevina, 4 g masti, 7 g voćnih kiselina, 10 g celuloze; od mineralnih tvari 720 g kalija, 100 g natrija, 90 g magnezija, 6 mg željeza, 1 g bakra, 30 mg mangana; od vitamina 90 mg C vitamina ili askorbinske kiseline, 2 mg PP vitamina ili nikotinske kiseline, 0,4 mg A vitamina ili karotina, 0,35 mg B1 vitamina ili tiamina i 0,4 mg B2 vitamina ili riboflavina.
Dakle, jabuka sadrži gotovo sve važne hranjive sastojke, a istodobno sadrži malo energetskih sastojaka, što je osobito važno u prehrani suvremenog čovjeka.




 TREBA NAM 3,5 TISUĆE TONA


U idealnim uvjetima u punom rodu sa spomenutih plantaža PK Zadra mogli bi zadovoljiti samo dio svojih potreba. Naime, konzumacija od minimalnih 25 kg godišnje po glavi stanovnika, koliko se troši u zemljama EU, zahtijevala bi preko 3,5 tisuća tona, a uz prirod od 20 t/ha osigurali bi svega 1.000 tona. Kontinentalni dio Hrvatske koji je po svojim klimatološkim prilikama puno povoljniji za uzgoj “kraljice voća” u normalnim godinama podmiri svoje potrebe svega 60-70%. Nažalost, uvoz je dugoročno neminovan.