Podmorskim tunelom od Zadra do Žmana?!

Naše je more dovoljno duboko pa bismo tunelske mostove stavljali na dubinu od najmanje 25 metara. Riječ je o dubini na kojoj nema utjecaja ni vjetra ni kiša. Tuneli bi koristeći silu uzgona i gravitacije ‘lebdjeli’ pričvršćeni utezima ili sidrima za dno. Oni tako ne ovise o vrsti i čvrstoći morskog dna, rekao je Boženko Jelić

Fantastični, jedinstveni projekt budućnosti koji će Zadar i Biograd pretvoriti u predgrađe otoka – ovo su samo neki od epiteta koji su se čuli na današnjem predstavljanju pomalo nevjerojatnog projektnog rješenja povezivanja kopna i zadarskih otoka podmorskim tunelskim mostovima.
Tuneli jeftiniji nego mostovi
Autor tunelskih mostova sastavljenih od elemenata duljine 50 i širine 10 metara, koji bi se proizvodili na kopnu te potom poput lego kockica slagali pod morem je dipl ing. građevine Boženko Jelić iz Splita, koji je među ostalim konstruirao stadion na Poljudu.
Inženjer Jelić je svoje podmorske tunelske mostove predstavio zadarskom županu Stipi Zriliću i njegovim pomoćnicima, zadarskom dogradonačelniku Darku Kasapu te načelnicima otočnih općina.
– Dosad smo s inženjerom Jelićem imali nekoliko sastanaka na temu ovog projekta. Jako smo se zainteresirali. Mislimo, naime, da je riječ o projektu od posebnog interesa za naše otoke, Zadarsku županiju i državu. Na ovu smo prezentaciju stoga pozvali i predstavnike resornih ministarstava, ali se nitko od njih nije odazvao, rekao je župan Zrilić, istaknuvši da bi se realizacijom ovog projekta znatno poboljšala prometna povezanost zadarskih otoka, što bi automatski imalo pozitivne posljedice na njihovu revitalizaciju, povećanje broja stanovnika te razvitak turizma i ostalih gospodarskih grana.
– Naručili smo idejno rješenje za cijeli zadarski arhipelag i zasebno za trasu Gaženica – Kali/Kukljica. Projekt smo uvrstili u našu bazu razvojnih projekata te ćemo ga nastojati kandidirati za financiranje kroz EU fondove. Prostorne i tehničke mogućnosti imamo, a sad još samo treba vidjeti postoji li financijska isplativost, kazao je župan.
Inženjer Boženko Jelić priznao je da bi tuneli bili relativno skupi.
– Prema nekim mojim izračunima kilometar tunela stajao bi između 30 i 45 milijuna eura. No kad se uzme da je Pelješki most koji bi bio dug 2,5 kilometra procijenjen na 300 milijuna eura, tuneli bi i u skupljoj varijanti bili dva do tri puta jeftiniji nego most, rekao je inženjer Jelić čiji bi podmorski tunelski mostovi, osim što bi bili jeftiniji, bili i puno manje podložni vanjskim utjecajima nego “obični” mostovi.
– Svi hrvatski otoci koji su od kopna udaljeni do jednog kilometra povezani su mostovima. Mostovi dulji od kilometra su preskupi, glomazni i ne toliko sigurni. Naše je more dovoljno duboko pa bismo tunelske mostove stavljali na dubinu od najmanje 25 metara. Riječ je o dubini na kojoj nema utjecaja ni vjetra, ni kiša, ni bilo kakvih većih ili manjih oluja. Tuneli bi koristeći silu uzgona i gravitacije ‘lebdjeli’ pričvršćeni utezima ili sidrima za dno. Oni tako ne ovise o vrsti i čvrstoći morskog dna, rekao je Boženko Jelić, napomenuvši da je za zadarski arhipelag predvidio dva prvca – južni i zapadni te da se tuneli ne bi postavljali tamo gdje su kopno i otoci najbliži već tamo gdje ljudima najviše odgovara.
Za realizaciju dvije-tri godine
Južni bi pravac tako išao od Gaženice prema Kukljici, zatim od otoka Ugljana do južnog dijela otoka Iža, a od tamo prema Žmanu na Dugom otoku. Zapadni pravac bi išao preko mjesta Ugljana na Rivanj, zatim Sestrunj te bi preko Molata došao do Ista.  
– Na kojoj bi dubini bili tuneli, ovisilo bi o tomu je li jeftinije graditi više oslonce ili pak tunele spuštati na veće dubine. Sve bi se to dalo izračunati. Tuneli bi započinjali i završavali spiralnim rampama kojima bi se savladala visinska razlika od 10 do 15 metara te bi se ujedno onemogućilo prebrzo ulaženje i izlaženje iz njih, rekao je autor ovog jedinstvenog projekta koji je predvidio i prostore za intervencije u slučaju prometnih nesreća te mogućnost provlačenja vodovodnih cijevi i ostale infrastrukture kroz tunele.
– Ovakav projekt nije izveden još nigdje u svijetu. Podmorskih tunela ima u Danskoj, Švedskoj i u Turskoj, ali su ti tuneli zbog plitkog mora ukopani. I La Manche je ukopan duboko u zemlju, a njime ne možete voziti, već imate mogućnost svoj automobil ukrcati na svojevrsni vlak, rekao je Jelić prema čijoj bi se procjeni u optimalnim uvjetima projekt mogao realizirati kroz dvije ili tri godine.
– Kad bi bilo novca, trebalo bi negdje oko godinu dana za rješavanje dokumentacije te još godinu dana za izgradnju pogona gdje bi se proizvodili elementi. Samo polaganje elemenata u more i njihovo slaganje išli bi relativno brzo, rekao je ing. Jelić.  
Prof. dr. Zoran Ribarović, predsjednik Klastera za EU aplikacije Hrvatsko-njemačkog društva, istaknuo je da je inženjer Jelić projektiravši podmorske tunelske mostove postao autor jednog revolucionarnog projekta.
– Boženko Jelić je napravio nešto što nije nitko na svijetu – osmislio je elemente koji će se moći serijski proizvoditi i potom slagati poput lego kocki. Mučio me problem uzgona, no nakon što mi je inženjer Jelić sve razložio siguran sam da nema nikakvog rizika. Ovo je jedan fantastičan projekt i moramo ga požuriti realizirati te na njemu zaposliti naše ljude. Jer za pet ili šest godina, kada uđemo u EU, ovdje će biti pola milijuna gastarbajtera. Prije njih trebamo zaposliti naših 350.000 nezaposlenih, rekao je dr. Ribarović.
Spomenimo još da se prihvaćanjem ovog rješenja odbacuje projekt mosta kopno-otok Pašman o kojemu se godinama, pa i na najvišoj državnoj razini, govorilo kao o jednom od prioritetnih prometnih projekata.