Iz EU fondova dosad izgubljen 51 milijun eura

Političari u cifri od 2,5 milijarde kuna namijenjenih za ruralni razvoj vide opijumsku priču za široke mase, a u isto to vrijeme za poduzetnike iz ruralnog svijeta put do tog novca predstavlja neizvjesnost. U njihovom svijetu, osobito u poljoprivrednoj proizvodnji pod vedrim nebom, neizvjesnost jest ljepša riječ za veliki rizik i opasnost od gubitka novca i vremena u što se malo tko danas želi upustiti.
Propuštene prigode
Ovdje je riječ o novcu iz strukturnih EU fondova, famoznih 332 milijuna eura za koje je već sada jasno da ih Hrvatska u sljedećih godinu dana može povući samo u teoriji. Mi smo još uvijek bez jasne strategije ruralnog razvoja koja je temeljni dokument za dobre projekte koji će povući novac. U takvim uvjetima za očekivati jest da ćemo ponoviti “uspjeh” iz pretpristupnog perioda kada je za ruralni razvoj iskorišteno 27 milijuna eura i propuštena prilika da se iskoristi još 51 milijun.
Sredstva namijenjena za ruralni razvoj moći će se povlačiti kroz osam mjera: ulaganje u materijalnu imovinu, razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva, osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, agro- okoliš i klima, ekološka poljoprivredna proizvodnja, očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi, osiguranje usjeva, životinja i biljaka i LEADER. Mogućnosti za ulaganja su ogromne, pogotovo jer će biti moguće koristiti dvije mjere pa čak i treću, ako nije u koliziji s prve dvije.
– Može se dobiti novac za izgradnju objekata, nabavu opreme, marketing pa čak i ulaganje u drugu destinaciju, na primjer u objekt u Londonu za prodaju vina. Europa postaje naše dvorište, kaže direktor poljoprivredne zadruge Maslina i vino iz Polače Rade Bobanović i odmah nakon toga otkriva tamnu stranu priče mogućnosti korištenja europskog novca:
– Mi poduzetnici smo super spremni za povlačenje novca iz EU fondova, s obzirom na to što nam administracija Republike Hrvatske čini. Uvjeti koje trebamo ispuniti za dobivanje novca iz ruralnih fondova još uvijek nisu poznati. Može se dogoditi da trebamo prikupiti dvadeset dokumenata od kojih će pet zakočiti cijelu stvar. Konkretno oni koji su dobivali velike površine zemlje na služnost ne mogu na njoj graditi. Dok se to promijeni mjera će proći.
Slikovito Bobanović kaže da oni prvi koji idu u pothvat povlačenja bespovratnih sredstava idu prema poledici za koju ne znaju ni gdje ih čeka, ni kakvih je razmjera. Jedino je sigurno, a to je da će se suočiti s opasnošću povezanom s gubitkom vremena i novca, pa čak i propadanjem cijelih projekata.
Filter s tri barijere
Inače novac iz ruralnih fondova može koristiti javni sektor i privatni. Povrat i u javnom sektoru je velik od 75 do 100 posto, dok u privatnom iznosi do 50 posto. Gdje se nalaze dodatni problemi na koje će naići javni sektor u povlačenju novca pojašnjava predsjednik LAG-a Laura Ivan Čupić.
– Na prvom mjestu tu su neriješeni imovinsko-pravni odnosi. U Europi je to točka broj jedan. Često mi mislimo da je neka cesta ili put općinsko ili gradsko vlasništvo, ali to nije tako. Najdalje u rješavanju ovog problema su otišli u Gradu Biogradu na Moru gdje otkupljuju zemljište po cijeni od 200 eura za metar četvorni za kvadrate od magistrale do mora i 100 eura za kvadrate iznad magistrale. Dalje treba pripremiti dokumentaciju što dosta košta i malo njih to može financirati.
Na kraju treba projekt financirati i tek na kraju, ako sve prođe u redu, očekivati povrat sredstava iz EU, kaže Čupić.
Očigledno je kako hrvatske gradove i općine očekuje filter s tri barijere kroz koji će malo njih moći proći u trenutnim uvjetima.
Hrvatski seljak u najgoroj poziciji
U cijeloj toj priči mali hrvatski seljak je u još najgoroj poziciji. Kad ne zna ni vrh države što i kako činiti, kako će tek onaj čovjek na selu, za čiji opstanak su ta sredstva i prvenstveno namijenjena. Primamljivi poticaji ostat će mrtvo slovo na papiru.
– Naši seljaci još uvijek nemaju riješene ni građevinske dozvole. Zna se kako funkcionira europska birokracija. U sadašnjim uvjetima iluzorno je očekivati da ćemo mi potegnuti velike količine novca. Prije bi se moglo dogoditi da Hrvatska bude prva zemlja koja će u europske fondove više uplatiti nego iz njih povući, kaže agronom Marijan Tomac.