Vlasnici u borbi za građevinske dozvole

Ne samo problem vlasništva, nego milijun drugih stvari potaknuli su nas na osnivanje udruge kako bi ih mogli zajedničkim snagama riješiti. Glavni problem nam je bio što nismo mogli dobiti građevinsku dozvolu za izgradnju kuća. Moja je obitelj 1987. godine kupila teren u Gladuši, a već iduće godine počeli smo s izgradnjom obiteljske kuće, kazala je Srbić
Kako bi problem vlasništva nekretnina na predjelu Gladuša u mjestu Ždrelac mogli riješiti, tamošnji su stanovnici 2004. godine osnovali udrugu naziva Udruga vlasnika nekretnina Gladuša-most. Za predsjednicu je prije dvije godine izabrana Vlatka Srbić.
Masovna izgradnja vikendica
– Ne samo problem vlasništva, nego milijun drugih stvari potaknuli su nas na osnivanje udruge kako bi ih mogli zajedničkim snagama riješiti. Glavni problem nam je bio što nismo mogli dobiti građevinsku dozvolu za izgradnju kuća. Moja je obitelj 1987. godine kupila teren u Gladuši, a već iduće godine počeli smo s izgradnjom obiteljske kuće. Problem se javio kod svih onih koji su kupili nekretnine na ovom predjelu što nismo mogli dobiti građevinsku dozvolu. Osobe koje su se u bivšoj Jugoslaviji nalazile u komitetu kazale su nam da počnemo s izgradnjom objekta, a kasnije ćemo dobiti svu dokumentaciju. Obećanje je bilo isključivo usmeno, bez ijednog slova na papiru, kazala je Srbić.
Vlasnici nekretnina dobili su rješenje za pripremu terena za gradnju sa svim propisanim uvjetima kojih su se trebali pridržavati. No tadašnji sekretarijat nije odobrio propisane uvjete, a uza sve to UPU za određeno naselje nije postojao.
Osnivanjem Općine Pašman problem koji su imali vlasnici nekretnine nisu mogli riješiti. Istovremeno, kako navodi Srbić, oni koji su počeli graditi kuće u Neviđanima osamdesetih godina dobili su na vrijeme svu potrebnu dokumentaciju.
– Čudno je da stranci u Hrvatskoj mogu graditi, a da domaći narod to ne može. Godine koje su prošle od osamostaljenja, a da još se ovaj naš problem nije pomaknuo s mrtve točke. I stranci i Hrvati dobivaju građevinske dozvole, samo ne i mi u Gladuši. Odbijaju nas s obrazloženjem da UPU nije donesen, a trebao je biti 2007. godine. Tako da još uvijek dozvola nije u našim rukama, kazuje Srbić.
Naselje Gladuša na atraktivnoj je poziciji na jugozapadu otoka Pašmanu s pogledom na Dugi otok te u neposrednoj blizini mosta koji spaja ovaj otok s Ugljanom. Sedamdesetih godina započela je masovna izgradnja vikendica tako da je ovaj dio bio znan kao vikendaško naselje stanovnika kontinentalne Hrvatske.
Tijekom ljeta u Gladuši boravi oko 2.000 stanovnika, a sve više je onih koji se sve duže zadržavaju na otoku.
– Gladuša je najgušće naseljeno naselje na otoku. Prije smo znali boraviti samo ljeti, a od kad smo u mirovini, gotovo svega četiri mjeseca živimo u Zagrebu. Savršeno je živjeti u Gladuši i mir koji tamo imamo, nigdje se ne može naći. Sve više je ljudi koji u vrtu uzgajaju povrće pa čak i masline. Kakva je slika Gladuše bila sedamdesetih i osamdesetih godina, danas je posve drukčija. Naime, na ovom predjelu nije postojala nikakva infrastruktura. Tako da su stanovnici Gladuše financirali postavljanje električne i vodovodne mreže, navodi Sebić. Posebna je priča s električnom energijom koju je ovo naselje trebalo dobiti preko Biograda kojemu cijeli otok gravitira. No stanovnici su, kako navodi Srbić, povukli niz “veza i vezica” te dobili električnu energiju preko Zadra.
Osim toga, organizirali su odvoz smeća te kupili kontejner koji su, napominje Srbić, trebali dobiti besplatno.
– U Gladušu smo doveli struju, vodu, telefon, organizirali odvoz otpada, postavili javnu rasvjetu, otvorili trgovinu. Pored svega ovog nabrojenog, danas Općina Pašman od nas traži da platimo komunalni doprinos u iznosu od 150 kuna po kubiku. To jednostavno nema smisla. Ne želimo plaćati ono što ne moramo. Također, na nama nije da financiramo izgradnju groblja na Pašmanu, kazuje Srbić, dodavši da među planovima za ovu godinu namjeravaju urediti obalu u Gladuši.