Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Vransko jezero zaleđeno, neke ptice nisu izdržale

13.02.2012. 23:00
Vransko jezero zaleđeno, neke ptice nisu izdržale


Nezaboravna je bila i zima 1929., a opisana je upravo u ovo doba veljače u Ljetopisu Pučke škole Sv. Filip i Jakov: “Ove zime vlada nezapamćena studen. Po novinskim izvještajima imade preko 400 godina da nije bilo ovakve studeni. Dok u Filipjakovu toplomjer pokazivaše od -10 do -12 ºC, u nekim mjestima sjeverne Dalmacije -20ºC, a u unutrašnjosti Kraljevine i -35ºC


Zima koja je ovih dana i na našem području pokazala pravo lice nije zaobišla ni Vransko jezero. Najveće hrvatsko prirodno jezero sada je prekriveno debelim slojem leda, a od brojnih ptica koje ondje obitavaju ostale su samo najhrabrije. Oko 30 tisuća lisaka ovih dana društvo prave samo još guske i patke koje su na zaleđeno jezero došle na ljetovanje iz još hladnijih krajeva Skandinavije i sjeverozapadne Rusije.
Dvadeset ptica nije izdržalo
Jezero se zaledilo još prije desetak dana, a led se polako i počeo topiti. Ptice se zadržavaju na mjestima gdje nema leda i to su vrste kojima ne smeta hladnoća. Ali dvadesetak njih nije izdržalo ipak nemilosrdne uvjete pa su uginule od bure i gladi.
Inače je u ovo vrijeme vodostaj jezera puno veći, a trava kojom se hrane s dna plićaka jezera sada je pod ledom pa su neke od njih pregladnile. Kako postoje mjesta bez leda, nema opasnosti da će ribe ostati bez kisika. Ipak, ribiči nisu česti gosti ovih dana na Vranskom jezeru, tek naleti pokoji znatiželjnik koji poželi “hodati po vodi”. No, to može biti jako opasno, apeliraju iz Parka prirode Vransko jezero.
“Padahu nebrojena jata divljih gusaka”
No, nije ovo toliko neuobičajena pojava na ovom velikom ornitološkom rezervatu. Kako doznajemo od Darija Rogića, glavnog nadzornika u Parku prirode Vransko jezero, leda je bilo prije tri godine, šest godina, zatim 1979. godine, a možda i najviše 1956. godine.
– Tako pričaju ljudi da su hodali od jedne strane jezera do druge ili da su ložili vatru nasred jezera, govori Rogić.
Nezaboravna je bila i zima 1929., a opisana je upravo u ovo doba veljače u Ljetopisu Pučke škole Sv. Filip i Jakov: “Ove zime vlada nezapamćena studen. Po novinskim izvještajima imade preko 400 godina da nije bilo ovakve studeni. Dok u Filipjakovu toplomjer pokazivaše od -10 do -12 ºC, u nekim mjestima sjeverne Dalmacije -20ºC, a u unutrašnjosti Kraljevine i -35ºC. Snijeg je na mjestima dosegao i do 2 m i više. Po okolici i mjestu padahu nebrojena jata divljih gusaka i u svakom na desetke hiljada komada. Neki su nahvatali i preko stotine komada. Vransko jezero posve je zaleđeno duljinom od preko 1/2 leda. Ribe je u njemu uginulo na stotine”.
Spominje se u Ljetopisu i bura koja je na Pagu bacila iz mora oko “2 vagona svakovrsne ribe na obalu na snijeg, što je gladnom pučanstvu dobro došlo”.
Ptice zarobljene u ledu
Još se jedna priča o gladnom pučanstvu može čuti u okolici Vranskog jezera, doduše zvuči jako okrutno. Navodno se pticama na ovim temperaturama noge zalede u jezeru i ostanu zarobljene pa im ljudi odrežu noge i tako imaju lak ulov za večeru.
Nismo vidjeli nijednu pticu zarobljenu u ledu, a i Dario Rogić kaže da prvi put nešto takvo čuje.
– Ne znam koliko bi dugo ptice morale stajati u vodi da bi im se noge zaledile. To su ptice otporne na hladnoću i imaju puno masnoće ispod kože. Kada zatopli, one odavde odlaze u toplije krajeve, kaže Rogić.
Osim prekrasnih neobičnih prizora, velika bura i hladnoća na Vranskom jezeru izgleda i nisu nešto tako neobično te nisu ostavile traga na floru i faunu ovog zaštićenog prirodnog fenomena. A brodići u lučici Prosika su izgleda jedino što je na Vranskom jezeru ostalo u ledu zarobljeno.