Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Zadar je grad koji ništa ne proizvodi

13.05.2017. 22:00
Zadar je grad koji ništa ne proizvodi


Miljenko Marić nezavisni je kandidat Udruge Solidarnost Zadar i Stranke hrvatskog zajedništva za gradonačelnika Zadra, a kandidatkinje za njegove zamjenice su Sanja Burčul i Ljiljana Draženović.
Zašto ste se odlučili kandidirati?
– Zato jer imamo rješenje za grad Zadar, a to je okrenuti se proizvodnji.
Koje su tri glavne stvari koje ćete napraviti ako Vas izaberu?
– Prvo, pokrenut ćemo Gospodarsku zonu Crno. Zadarsko gospodarstvo stagnira, jedan od najvažnijih projekata Gospodarska zona Crno još nije zaživjela te se i dalje rade razne analize, elaborati kao i prije četiri godine. Stalno se obećavaju neki strateški partneri za Gospodarsku zonu Crno, ali ih nigdje nema. Mladi Zadrani ne mogu se zadržati u Zadru jer nema industrije i zbog toga odlaze iz Zadra. Grad Zadar kao središte županije ima preko 70 tisuća stanovnika, a nema niti jedan proizvodni pogon. Npr. jedan Benkovac ima proizvodni pogon koji radi za automobilsku industriju, a Zadar ništa ne proizvodi. Gdje nema proizvodnje, nema reda i nema progresa. Mi više nemamo vremena čekati. Zadar treba promjene.
Drugo?
– Izgradit ćemo, tj. udvostručiti kapacitet smještaja studentskog doma za 200 kreveta.
A treće?
– Izgradit ćemo, tj. udvostručiti kapacitet smještaja Doma za starije i nemoćne osobe za 300 kreveta.
U programu spominjete i transparentnost rada Košarkaškog kluba Zadar?
– Smatramo da za spas Kluba trebaju doći novi ljudi koji će ga voditi ispravno i s iskrenom željom u uspjeh. Poznato nam je da je Klub danas veliki uteg gradskom proračunu, a sve zbog toga što je zadarsko gospodarstvo na koljenima i zato nema kvalitetnih sponzora. Isključivi razlog je nedostatak financijskih sredstava.
U našem programu je i to da turizam može potaknuti brži rast proizvodnje i trgovine, tako da turistička poduzeća nude hrvatske proizvode, pogotovo ako su konkurentni cijenom i kvalitetom, te mogu doprinijeti autentičnosti turističke ponude, čime bi iskoristiti komparativne prednosti naše poljoprivrede i nudili zdravu i ekološki uzgojenu hranu.
Posebno ste aktivni po pitanju bivše Dalmatinske banke?
– Zajedno smo s Udrugom “Solidarnost” Zadar pokrenuli vraćanje radnicima i osnivačima Dalmatinske banke oko 2 milijarde eura. U posjedu smo čvrstih dokaza, dokumentacije da Dalmatinska banka d.d. nije isplatila osnivače Dalmatinske banke d.d. Popis osnivača (dioničara), njih 140 s osnivačkim ulozima nalazi se u registru Trgovačkog suda u Zadru. Isplaćen je samo jedan osnivač, odnosno dioničar “Bagat precizna mehanika”, od ostalih nitko. Navedeni osnivači (kompletna zadarska privreda) su manje-više svi uništeni, odnosno otišli su stečaj, a banka se obogatila.
Također, predložili smo Vladi RH da se Ini vrati cjelokupni udjel koji u njoj ima MOL, tako da se MOL-ov udjel zamijeni za osnivačke dionice Dalmatinske banke, sada OTP banka, a koja osnivačima duguje za naknadu štete oko 2 milijarde eura, gdje bi osnivači postali dioničari Ine, kao i da se usvoji “lex Dalmatinska banka”.