Fešta pakoške žene i majke

Najviše me oduševilo kad sam vidjela s kojim guštom i kolikom energijom su se ove naše domaće žene uključile u ovu priču i ta dobra energija se osjeti. One se cijelu zimu pripremaju, čekaju i spremaju se za ove Dane materinih užanci, kazala nam je Danijela Vulin
Etno udruga “Dan” iz Pakoštana, u suradnji s Turističkom zajednicom općine Pakoštane organizirala je u staroj ulici, Bužaku treće po redu “Materine užance”, etno manifestaciju na kojoj je prikazano kako su žene-majke živjele u prošlosti Pakoštana.
– Prije tri godine palo nam je na pamet da bismo mogli obogatiti turističku sezonu s jednom etno manifestacijom. Budući da mi jesmo etno udruga, cilj nam je njegovati stare običaje i sve što je vezano za stari dio sela. Odlučili smo se da bi u centru zbivanja trebala biti majka, stara žena iz Pakoštana, kako je nekad živjela. Tako je cilj ove manifestacije prikazati život žene-majke Pakoške, na koji je način uređivala kuću, kakve je frizure pravila, koja je razlika između frizura kod djevojaka i žena, koje je slastice spremala svojoj djeci, kazala nam je prof. Dijana Vukoja, predsjednica etno udruge “Dan”.
Da bi ovaj dojam bio još bolji, u staroj konobi uređena je stara kuća kako je nekad izgledala s elementima pravog etno muzeja u kojoj su izloženi stara posteljina, izvorno ruho, staro posuđe i drugi stari i iskonski eksponati s uporabnom vrijednošću.
– Ideja nam je pala na pamet spontano, a budući da je cilj naše udruge očuvanje etno baštine i svih elemenata i segmenata koji polako padaju u zaborav. Imamo sreću da su se mještani ovako rado odazvali. Pogotovo naše starije žene koje mi od milja zovemo čuvarice etno baštine i uvijek su nam na pomoći rado se odazivaju i sreća je da možemo s njima surađivati, istaknula je Dijana Vukoja.
Manifestacija je dobila podršku Turističke zajednice općine Pakoštane čija nam je predsjednica Danijela Vulin kazala:
– Turistička zajednica je prepoznala dobar projekt jer ovo je izvrstan projekt, nešto je ponuđeno drugačije od onoga što smo prije imali kao tipiziranu ponudu koja se sreće na Jadranu kao red pjesme, red klape i slično. Moram priznati da sam u početku bila malo skeptična prema ovoj ideji jer je teško prostor koji je dosta devastiran, kao ovaj naš, kojeg zovemo Bužak, a to je u ono vrijeme bila naša Kalelarga, oživjeti i to tako da tu dovedemo turiste. Mi im tu sada nešto prezentiramo, a prije smo uvijek htjeli sakriti to jer je neuredno, prljavo ili jednostavno rečeno, nije bilo reprezentativno, istaknula je Vulin i otkrila nam još, što ju je u cijeloj ovoj priči najviše oduševilo.
– Najviše me oduševilo kad sam vidjela s kojim guštom i kolikom energijom su se ove naše domaće žene uključile u ovu priču i ta dobra energija se osjeti. One se cijelu zimu pripremaju, čekaju i spremaju se za ove Dane materinih užanci. Stvorili smo tako divnu suradnju da bez obzira što su to mještanke, stvoreno je novo prijateljstvo između nas svih, ustvrdila je Danijela Vulin.
Ponuda u Bužaku obuhvatila je brištulane mendule, kroštule, mimce kako u Pakoštanima zovu picipalje, fritule, hobotnice, bakalara, ćućke, marinirane srdele i inćune, komišku pogaču, sendviče od domaćeg pršuta, slanine i pečenice, a osim hrane moglo se vidjeti i niz rukotvorina, ukrasnih i umjetničkih predmeta.
Materine užance u Bužaku potraju i do 11 sati navečer uz sudjelovanje klapa i punio pjesme i veselja.
– Ova stvar je budućnost, ne samo našeg turizma, nego i turizma na Jadranu. Da prikažemo turistima upravo Mediteran kakav je nekad bio, zaključila je Danijela Vulin.
 

Iz Australije u Drage

Nisu se na svim štandovima nudili isključivo domaći specijaliteti. Kod Mariele Šarić bili su izloženi brojni umjetnički i fino oblikovani predmeti te različiti ukrasi. Ona je prije tri godine došla u Drage iz Australije gdje se bavi slikarstvom i grafičkim designom. A na pitanje gdje je bolje, odgovara da je nešto bolje ovdje, a nešto u Australiji, no ipak, ovdje se osjeća povijest i to je prevladalo.

Turiste zanimaju stari recepti

Posebno je veselo bilo na štandu kod Suzane, Koviljke, Irene, Ružice i Rade. Pripremile su bakalar “na bilo” i rižot s plodovima mora i kako su nam kazale, i strani turisti pokazuju za njihove specijalitete velik interes i zanimaju se za recepte i izvornu domaću kuhinju, koja i ovakvim manifestacijama konačno izlazi iz zaborava i pokazuje kako nam može i danas biti od velike koristi.