Ozakoniti i potaknuti obnovu starih maslinika

Obnova maslinika nije bila u sustavu poticaja, ali i to da program za gospodarenje šumama ne pravi razliku između posjeda koji je u naravi maslinik, ali je zapušten pa se misli da se radi o šumi. Na ovaj način ako vlasnik ide to iskrčiti prema Zakonu o šumama može dobiti kaznu, kaže Mladen Lucin iz Preka
Maslinarstvo  otoka Ugljana  bila je glavna  tema sastanka  u Ministarstvu poljoprivrede, Uprave za ruralni razvoj,  EU i međunarodnu suradnju  održanog proteklog tjedna.  Na sastanku koji je potrajao  preko tri sata bili su nazočni  Ivan Ciprijan, viši stručni  savjetnik, Andrea Čakija i  Marija Čakić, uime Ministarstva te prof. dr. sc. Đani  Benčić i Mladen Lucin iz Preka koji je i prvi započeo s  osmišljavanjem ovih projekata.
– Sve je počelo kao neka  vrsta hobbyja, da bi se danas  došlo do projekta ‘Dva milenija maslinarstva otoka  Ugljana’, kaže Lucin, koji se  tijekom proteklih par mjeseci u više navrata obratio  resornom ministarstvu s rezultatima istraživanja i svojih vlastitih i onih koji su  proveli relevantni stručnjaci  u svojim područjima čega je  rezultat bio i spomenuti sastanak. Situaciju u kojoj se  danas nalazi problematika  razvoja maslinarstva na otoku Ugljanu, Lucin je koncentrirao u tri temeljna pitanja.
Milijun i pol maslina  na otocima
– Prvo je pitanje bilo koja  bi se država odrekla milijun i  pol stabala maslina koliko ih  ima na otocima Zadarske  županije, od čega je na otoku  Ugljanu polovica ili 700 tisuća. Naravno, za obnovu  ovih maslinika treba napraviti novi početak, a to prije  svega znači zakonski okvir.  Problem je što starih otočnih  maslina nema u sustavu poticaja, kao da ne postoje. To  jest, potiče se sadnja novih,  ali ne i obnova starih maslinika. Pokretanjem sustava  za njihovu revitalizaciju, pomoglo bi se otočanima u  bržem ruralnom razvoju, jer  je maslina oduvijek bila jedan od temelja opstanka  života na otocima kroz povijest, istaknuo je Lucin koji  naglašava rezultate dosad  provedenih arheoloških istraživanja koja upućuju da  se na otoku Ugljanu još od  vremena cara Klaudija, to  jest sredine I. stoljeća, provodi jedinstvena antička industrijska proizvodnja ulja.
– Riječ je o povijesnim  činjenicama koje nas obvezuju na potrebu da se području otoka Ugljana zaštiti  kao jedinstveni prostor na  kojem se maslina kao monokultura uzgaja već dvije  tisuće godina, ističe Lucin,  koji je iz navedenog razradio  svoj drugi upit Ministarstvu,  dakle, na koji način osmisliti  postupak zaštite ugljanskog  područja. Također, izvršiti  registraciju sortimenta maslina, o čemu se već provode  znanstvena istraživanja, ali i  instalirati kapacitete za  proizvodnju ulja na suvremeni i na tradicionalni  način, temeljem sačuvanog  antičkog postupka, kao turističku posebnost, jedinstvenu u Sredozemlju.
Maslinik, a ne šuma
– Treće pitanje koje se nametnulo u osmišljavanju  provedbe ovog projekta je  Program gospodarenja  šumama, koji je napravljen,  a nisu nam dostupni svi elementi projekta. Ovaj Projekt  je u izradbi izazvao dosta  polemika, jer se u njemu preklapaju nadležnosti Zakona  o šumama, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i, posebice, Zakona o  vlasništvu. Tu, međutim, dolazimo i do dijela odgovora  na pitanje zašto su stari maslinici zapušteni. Jedan razlog je svakako i iseljavanje  stanovništva, zatim to što  obnova maslinika nije bila u  sustavu poticaja, ali i to da  program za gospodarenje  šumama kroz DOF ne pravi  razliku između posjeda koji  je u naravi maslinik, ali je  zapušten pa se misli da se  radi o šumi. Na ovaj način  ako vlasnik ide to iskrčiti  prema Zakonu o šumama  može dobiti kaznu. Stoga je  prijedlog Općine da se ovaj  projekt koji je u biti jako  dobar i izrađivači su se tu  uistinu potrudili, temelji na  podlozi  kulture posjeda, jer  je to u stvarnosti ono što  ljudi imaju u posjedu, bilo da  su naslijedili ili kupili zemljište, kazao je Mladen Lucin.
O svemu ovome bilo je  govora na sastanku u Upravi  za ruralni razvoj, EU i  međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede.  Prof. dr. sc. Đani Benčić s  Agronomskog fakulteta  Sveučilišta u Zagrebu je tom  prigodom elaborirao o “uspjehu maslinarstva u Istri”,  kao i o početcima obnove na  otoku Ugljanu te upozorio  na neke nedorečenosti postojećih zakona. Problem  koji se javlja i koji je istaknut  na sastanku jest da nam  stranci uzimaju i odnose sadni materijal, a trenutačna  situacija je da Hrvatska još  nije članica EU-e. Ako netko  iz zemalja Unije zaštiti,  primjerice, sortu ili proizvod  od masline koj smo i mi  zaštitili, ulaskom RH u EU,  prioritet će imati proizvod  zaštićen u zemlji članici, a ne  iz RH. Ako ne budemo pazili, može nam se dogoditi da  ćemo plaćati naknadu za  vlastitu sortu ili proizvod.
Priprema za ministra
Zbog ozbiljnosti svih navedenih pitanja, službenici  Ministarstva savjetovali su  prof. Benčiću i Mladenu Lucinu da se provede intenzivna studija zakonskih  rješenja koja bi mogla pomoći provedbi projekta Maslinarstvo otoka Ugljana, kao  i istraživanja sortimenta  maslina na otoku.
– Profesor Benčić radi na  istraživanju sorti maslina  otoka Ugljana, a ja ću se  posvetiti ovome zakonskom  dijelu. Kad pripremimo taj  dio, zatražit će se prijem kod  ministra i nastaviti razgovore o obnovi maslinarstva  otoka Ugljana. Sve su to koraci koje možemo, ali i moramo napraviti do konačnog  ulaska Hrvatske u EU, a u  tom ruralnom razvoju otoka  važnu ulogu će imati i nedavno osnovana LAG “Mareta” za zadarske otoke i  priobalje, istaknuo je Lucin.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU