Divlje svinje ostaju problem na zadarskim otocima

Kako se moglo dogoditi da se lovišta na otocima ne kontroliraju i što mislite poduzeti da se ovaj ozbiljan problem s naseljavanjem alohtone divljači riješi? Dolazi turistička sezona, može se dogoditi da strada čovjek ili, ne daj Bože, dijete. Ovo je ogroman problem i nije samo u pitanju Sestrunj, ali je tamo izgleda najgora situacija, upitala je na zadnjoj sjednici Županijske skupštine mr.sc. Marjana Botić, oporbena vijećnica iz redova Akcije mladih, neposredno nakon što je o toj problematici izvještavao Zadarski list.
Odgovor na njezino pitanje ovih je dana dao Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, navodeći kako je Skupština zadarske županije početkom prosinca prošle godine koncesionaru za lovište na tom otoku produljila koncesiju temeljem ugovora o zakupu prava lova u zajedničkim otvorenim lovištima na području, te uz prethodnu suglasnost s Ministarstvom poljoprivrede.
– Važno je istaknuti da smo svjesni problema postojanja alohtone divljači u lovištima zadarskog arhipelaga, posebice muflona i divljih svinja, međutim takvo stanje je prisutno na gotovo svim otocima na Jadranu. Izlov alohtone divljači na otocima je vrlo zahtjevan zbog zapuštenosti nekada obradivih površina, velikih površina pod gustom makijom i šumom, koja pruža zaklon divljoj svinji. Također ne postoji relevantna procjena stanja alohtone divljači, kao ni pristup pojedinim dijelovima lovišta, a problem je i visoka reprodukcija divljih svinja uvjetovana povoljnom klimom i stanišnim uvjetima bez prirodnog predatora, stoji u dogovoru pročelnika Segarića, koji pojašnjava kako je za nadzor nad lovištima nadležna lovna inspekcija, kojoj su proslijeđeniprigovori mještana Sestrunja.
– Zadarska županije zatražila je od Ministarstva poljoprivrede mjere za izlučenje alohtone divljači iz svih otočkih lovišta na području Zadarske županije, a za lovište Sestrunj-Rivanj predloženo je lovnom inspektoru da od lovoovlaštenika zatraži plan s rokovima i dinamikom izlučenja divljih svinja. To je prihvaćeno, budući da se stanovništvo, osim zbog poljoprivredne štete, žalilo i na strah zbog ulaska divljači u naselja, naveo je Segarić u dopisu resornom ministarstvu, napominjući kako dosadašnje mjere nisu dale adekvatne rezultate u smanjenju broja alohtone divljači. U odgovoru Ministarstva naglašeno je kako se čini sve da se taj problem riješi, a nevedeno je kako je u proteklih sedam godina odstrijeljeno ukupno 110 životinja, od čega 20 od početka ove godine.