U velikoj poplavi 1986. stradala djevojčica, a šteta se popela na "dvije milijarde dinara"

Slika korisnika valentinam
U Zadru prije 31. godinu, gotovo na isti dan
Prethodna poplava dogodila se 10. rujna 1986. godine. Tada je, nažalost, odnijela jedan mladi život - poginula je šestogodišnja djevojčica. "Posebna komisija izvršnog vijeća je sačinila prvu procjenu štete i po svemu sudeći će konačna cifra prijeći dvije milijarde", piše u novinama
Zvonko KUCELIN
Grad je plivao

Zadar i zadarsko područje i prije 31 godinu pogodila je poplava slična onoj od ponedjeljka i to na gotovo isti datum. Prethodna velika kiša i poplava dogodila se 10. rujna 1986. godine. Tada je poplava, nažalost, odnijela jedan mladi život - poginula je šestogodišnja djevojčica.

O tome kako su mediji tada prenijeli taj događaj provjerili smo u Znanstvenoj knjižnici u Zadru gdje smo pretražili stare brojeve Narodnog lista i Slobodne Dalmacije. Svojevrsni vremeplov otkrio nam je koliko su novine tada i danas slične, a koliko različite.

Sada nema tvornica koje bi mogle poplaviti

O ovom događaju pisali su Narodni list, kao lokalni tjednik te Slobodna Dalmacija, kao regionalni dnevnik. Međutim, pregledavajući Slobodnu, naišli smo samo na jednu kratku vijest o smrti djevojčice i to 12. rujna, dva dana nakon kiše kada su objavili kratku vijest kako je "u Općinskom sekretarijatu za unutrašnje poslove potvrđeno da je u jučerašnjem jakom nevremenu na području gradske zajednice Diklo nestala šestogodišnja djevojčica. Dijete je zahvatila snažna bujica vode nedaleko od gostionice Konoba i odnijela u nezaštićeni otvor podzemnog kanala ispod prometnice koji vodi u more". Slobodna navodi kako je jedan čovjek vidio tragediju nesretne djevojčice i pokušao pomoći, ali bez rezultata.

Narodni list kišu i poplavu popratio je u tri broja - 13. 9., 20. 9. i 27. 9. kroz koje su napisali nekoliko izvještaja, vijesti i osvrta na ovaj nemili događaj.

Odmah u subotu poslije poplave događaj je osvanuo na naslovnici te zadnjoj stranici na kojoj su objavili nekoliko fotografija poplave i izvještaj s terena te komentar meteorologa Duška Kraljeva. Na naslovnici je objavljena jedna fotografija na kojoj su automobili u dubokoj vodi, a na zadnjoj nekoliko njih koje pokazuju koliko se podigla razina vode.

Prema onome što je napisano izgleda da se neki problemi nisu riješili ni 31 godinu poslije - i tada su bili poplavljeni Relja, Poluotok te Branimirova obala.

"Pomoć vatrogasaca zatražile su radne organizacije SAS HRC Borik, TK Boris Kidrič i druge., pisalo je tada. Dalje stoji komentar: "Ovo je nevrijeme ukazalo na neke neriješene komunalne probleme, prije svega kanalizacije koja nije bila u stanju primiti veći dio vode." Ovo potpisuje Z.K.. Izgleda kako se neke stvari nisu promijenile, jedino što sada nemamo tvornica koje bi mogle nastradati u poplavi.

Antički Zadar nije bilježio poplave

Pored izvještaja o poplavi objavljena je i vijest meteorologa u kojoj se navodi kako je na Zadar palo 350,2 litre kiše po četvornom metru, što je rekord u posljednjih 38 godina, odnosno od kada se mjere padaline.

Narodni list u broju od 20. rujna 1986. objavio je kratku vijest u rubrici "Crna kronika" kako je tijelo 6-godišnjakinje nađeno u petak 12. rujna u moru ispred Zatona. Navodi se kako su nesretnu djevojčicu našli vojnici JNA koji su se nalazili u obilasku tog područja.

"Uz goleme materijalne štete nanijete društvenoj i privatnoj imovini, to je najteža tragedija nevremena s kišom kakvu ne pamte ni najstariji stanovnici grada", stoji u vijesti koju potpisuje J.M.

Taj broj na trećoj stranici ima komentar u kojem se također govori o velikoj poplavi, o kiši koju kanalizacijski sustav nije mogao izdržati i o tragičnom događaju koji je zadesio jedno dijete. U ovom broju također analiziraju činjenicu kako antički Zadar nije bilježio poplave te navode razloge zašto je to tako.

U članku objavljenom 27. 9. 1986. godine pisalo se o šteti u Solani Nin i Cenmaru, današnjem Cromarisu, koji su i tada pretrpjeli ogromne materijalne štete.

"Posebna komisija izvršnog vijeća je sačinila prvu procjenu štete i ona, prema još uvijek nepotpunim podacima, iznosi milijardu i 161 milijun dinara, a po svemu sudeći će konačna cifra preći dvije milijarde. Najveće štete zabilježene su u društvenom sektoru privrede i do sada iznose 761,5 milijuna dinara, međutim jedan dio radnih organizacija je nagovijestio i indirektne štete. Do sada je najviše osjetila posljedice Solana u Ninu kojoj je uništena cijela jedna berba soli, a šteta u ovoj radnoj organizaciji je procijenjena na 306 milijuna dinara. Iza ninske Solane je Cenmar sa svojih 243,5 milijuna dinara.", pisalo je u novinama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (3 votes)