Oranice (p)ostaju ledine

Po nekim procjenama kiša bi trebala padati neprekidno deset do petnaest dana da bi se moglo pristupiti sjetvi. I ove neprilike su jedan od razloga što nekad bogate zasijane oranice iz godine u godinu postaju zapuštene ledine, kaže Kojić

Zbog nezapamćene suše, koja je do sada poharala mnoge poljoprivredne i povrtlarske kulture kao i nasade maslina i voćaka i ovogodišnja sjetva pšenice i ječma, koja je u ovo vrijeme trebala biti u punom jeku, postala je upitna.
Zemlja na njivama i oranicama u okolici Nina, Radovina, Poljica, Grba, Krneze, Ninskih Stanova, Žerave i ostalih ovdašnjih mjesta je toliko suha i tvrda da je ni najsnažniji traktori ne mogu uzorati. Po predviđanjima stručnjaka ako se ovako suho vrijeme nastavi ni kombajni idućeg ljeta neće imati potrebe izlaziti u žetvu. Nadalje, proizvođači sjemena, umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava bit će pogođeni jer neće imati kome prodati svoje proizvode. A što je svakako najgore u svemu ovome mogla bi se javiti i nestašica brašna, a time bi i cijena kruha porasla.
Na lokalitetu Rudele u Radovinu zatekli smo trenutačno najpoznatijeg i najuspješnijeg tamošnjeg poljoprivrednika, maslinara i vinogradara Milana Miću Rudelu.
– Prije Domovinskog rata u Radovinu, koji broji oko 300 kućanstava, mjesec se dana punom parom oralo, sijalo i želo. Sada se sve to učini u manje od tjedan dana jer se ovaj posao ne isplati. Naravno, kad se tome pribroji i ovako nezapamćena suša i nemogućnost obavljanja sjetve onda je sve jasno, kaže Rudela dodajući da ovakvu sušu ne pamte ni najstariji mještani Radovina.
Slično razmišlja i poljoprivrednik Zdenko Kojić iz Poljica kojeg smo u obilasku njiva i oranica sreli na području Brist.
– Po nekim procjenama kiša bi trebala padati neprekidno deset do petnaest dana da bi se zemlja opet vratila u normalu i da bi se moglo pristupiti sjetvi. I ove neprilike su jedan od razloga što nekad bogate zasijane oranice iz godine u godinu postaju zapuštene ledine, na kojima nema više ni krava ni ostale stoke, zaključuje Kojić.