KUD PLOVI PAŠKI BROD?

Slika korisnika valentinam
GLIGORIN POUČAK
Prošli tjedan je čagalj poklao nekoliko ovaca i na sjeverozapadnom dijelu otoka u novaljskoj Zaglavi. Razneseni dijelovi vjetrenjače mogli su dospjeti u zonu kretanja ljudi. Kome treba Paški kanal i kud plovi paški brod?

“Ca sad?”, pitaju se redom Tonči Sabalić, Tonči Grubišić, Franči Sabalić i Mićel Radoslović kao i niz drugih paških stočara čija stada pasu na jugoistočnom dijelu otoka Paga kojega su ljetos dobrano opustošili požari.

Naime, čagljevi koji su obitavali na površinama koje je zahvatio požar, samo su se preselili na one dijelove koji nisu opožareni i nesmiljenom žestinom nastavili klati janjad i ovce. Očajni stočari zatražili su pomoć od nadležnih službi pri Ministarstvu poljoprivrede i dobili odgovor da se obrate lokalnom lovačkom društvu!

U kolumni objavljenoj 27. srpnja pod naslovom “Požarom protiv čagljeva i mrske sobine”, pisao sam o mogućim motivima podmetanja požara o kojima govori i sam naslov kolumne.

Čagljevi u krvavim pohodima

Nadanja ovčara da će jednim hicem ubiti dva zeca, tj. uništiti sobinu i protjerati čagljeve nisu se obistinila. Štoviše, vratila su se kao bumerang, jer čagljevi u krvavim pohodima iz svojih, sada po površini manjih, obitavališta još više kolju. Radi se o poznatim lokacijama zvanim Šepovci, Šeguta, Sv. Martin, Košljun iznad Zaglave, pod Lucije i oko Gorice.

Prošli tjedan je čagalj poklao nekoliko ovaca i na sjeverozapadnom dijelu otoka u novaljskoj Zaglavi.

Petar Sabalić, pastir iz Paga, lukavstvo i adaptibilnost čaglja na otoku Pagu pripisuje njegovoj sklonosti križanju sa domaćim psom, pa tako nastaje tzv. zlatni čagalj. On je sličan psu i to istarskom kratkodlakom goniču što otežava njegovu identifikaciju.

Frustrirani stočari pribjegavaju pojedinačnim palijativnim rješenjima. Svašta tu ima, od postavljanja otrovanih mamaca do nekontroliranih požara, što može dovesti do požara katastrofičnih razmjera, jer su naselja Košljun, Šimuni i Mandre međusobno povezana na kontinuirano šumovitom području.

Neki ovčari zatvaraju noću svoja stada u čvrste stajske objekte, drugi opet pokušavaju žičanim mrežama nadograditi suhozide unutar kojih pasu ovce. Sve su to pokušaji očajnika, jer paška ovca je navikla na slobodnu ispašu što, uostalom, rezultira izuzetnom kvalitetom mesa, mlijeka i sira.

Pitam Antu Čemeljića, donedavnog tajnika, sada potpredsjednika, Udruge uzgajivača paške ovce “Rogujica” iz Paga, što namjeravaju poduzeti.

"Za koji dan, točnije 11. i 12. listopada održati će se 19. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u RH u Vinkovcima. Sigurno ćemo na dnevni red staviti i tu problematiku. Nakon toga ćemo inicirati okrugli stol gdje bi bili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Udruga uzgajivača, Hrvatskog lovačkog saveza i Hrvatskih šuma”, kaže Čemeljić.

Havarija paške vjetroelektrane

Koncem ožujka i početkom travnja ove godine u dvije kolumne pod naslovom “Paška borba s vjetrenjačama” sam pisao o vjetroelektranama na brdu Ravne na otoku Pagu, u neposrednoj blizini solane i grada Paga. Pisao sam o vjetroelektranama koje vizualno unakazuju okoliš i negativno utječu na floru i faunu u svojoj neposrednoj blizini. Također sam pisao o zabludi da one, vjetroelektrane, iskorištavaju neukrotivu snagu paške bure kad zapravo onda kada ima najviše vjetra njihove elise miruju, ne vrte se.

Nedavna havarija na jednoj od sedam paških vjetroelektrana, kada je olujna bura najprije polomila elisu, a zatim i srušila cjelu metalnu grdosiju tešku 35 tona, potvrđuje sumnje onih koji smatraju da tim 50 metrašima nije bilo mjesto na hrptu otoka Paga. Osim što je razasutim djelovima dodatno zagadila okoliš vjetroelektrana je mogla, srećom pa nije, napraviti štetu s puno većim posljedicama. Sreća u nesreći je bila u okolnosti da bura toga dana nije uopće bila toliko jaka, kako zna puhati na Pagu, i da je kratko trajala. Inače su razneseni dijelovi vjetrenjače mogli dospjeti u zonu kretanja ljudi.

Kontroverze oko Paškog kanala

Ima još nešto što pobuđuje znatiželju Pažana, pa čak i župana Zadarske županije, doduše tada u svojstvu dožupana, Božidara Longina koji je pitao tadašnju ravnateljicu županijskog Zavoda za prostorno planiranje Nives Kozulić, gdje je iz Prostornog plana Zadarske Županije nestao Paški kanal.

Kada je kanal koji je otok Pag trebao prepoloviti na pola gotovo pao u zaborav, na proširenju ceste blizu Kampa Šimuni osvanuo je ljetos parkirani autobus sav oslikan fragmentima budućeg Paškog kanala koji će “preporoditi” otok.

Proboj plovnog kanala od uvale Košljun do grada Paga je još 2006. god. uvršten u Županijski prostorni plan, a u izradi studije utjecaja na okoliš sudjelovao je i Hrvatski hidrografski institut iz Splita.

S obzirom na to da bi se, bez sumnje, kako upozoravaju “zeleni”, time narušila geografska i ekološka bit otoka, ugrozili i uništili kulturno povijesni spomenici koji čine identitet Paga, treba se zaista upitati s kanalom ili bez njega; kud plovi paški brod?

Autor: 
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno